Vražji prolaz

About this listing

Nedaleko od Skrada smještene su dvije čarobne prirodne zanimljivosti spojene u jedinstveno zaštićeno područje – značajni krajobraz Vražji prolaz i Zeleni vir.

Zbog iznimne i posebne ljepote i geološke vrijednosti izletište je 1962. godine proglašen posebnim geomorfološkim rezervatom čija površina iznosi 200 ha. Osim prirodne vrijednosti u ovom je području smještena i prva hidroelektrana ovog kraja Munjara koja je sagrađena 1921. godine.

Vražji prolaz jedan od najljepših kanjona Gorskog kotara, dužine oko 800 metara, na pojedinim dionicama širine svega 2 metra, a posljedica je djelovanja vode koja je tisućama godina izjedala kamen i napravila sebi neobičan put. Kroz kanjon prolazi potok Jasle što je i ime cijelog obližnjeg šumskog kompleksa.

Vrajži prolaz ime je jednog od najljepših kanjona u Gorskom kotaru. Iako se u literaturi i službenim dokumentima često piše književno ispravan naziv vražji, među stanovnicima ovog kraja već je stoljećima uvriježen izraz Vrajži prolaz.

Kanjon dužine oko 800 metara, a na pojedinim dionicama širine tek dva metra, posljedica je djelovanja vode koja je tisućama godina izjedala kamen i prokrčila sebi ovaj neobični put. Kroz njega prolazi potok Jasle, što je ime i cijeloga obližnjega šumskog kompleksa. Duž kanjona vodi pješačka staza, ponekad usječena u stijenama iznad potoka, a ponekad sačinjena od umjetno postavljenih mostića i stubišta.

Cijela je gudura u dubokoj sjeni, samo su vrhovi stijena obasjani suncem. S tih litica obrušava se niz potočića koji se za iznimno hladnih zima zalede i tvore posebno lijepe ledene slapove. U ovom uskom prostoru žubor vode pretvara se u zaglušujući šum. Ukoliko je godina bogata snijegom, kanjon je često neprohodan jer se velike količine snijega obrušavaju s litica na pješačku stazu koju, u takvim uvjetima, nije moguće pronaći ispod snježnog pokrivača.

Vlažne stijene obrasta osebujna flora. Ovdje rastu rijetka planinska kukcojedna biljka alpska tustica (Pinguicula alpina) i bijeli zvjezdan (Aster bellidiastrum), te brojne ostale vrste cvjetnica, papratnjača i razne vrste mahovina prilagođenih zasjenjenim i vlažnim mjestima. Zajednice na ovim staništima su vjerojatno preostatak nekadašnjih hladnijih razdoblja, odnosno svojevrstan ledenodobni relikt. U potoku i oko potoka zadržava se fauna čistih voda pa se stoga na ovom području često mogu susresti pjegavi daždevnjaci (Salamandra salamandra), bjelouške (Natrix natrix), i mnogi sitni beskralježnjaci.

Na kraju Vrajžeg prolaza, 14 metara iznad potoka Jasle, otvor je u stijeni. To je ulaz u špilju Muževa hišica. Dužine je dvjestotinjak metara, a na njezinom kraju nalazi se dvorana s jezercem. Razni autori navode kako su u njoj pronađeni ostatci starog posuđa te par čamaca. Smatra se da su se stanovnici Skrada i okolice, upravo ovdje skrivali od najezde Turaka. Postoje navodi da je u špilji nađena i čovječja ribica, no taj nalaz nije znanstveno potvrđen. Međutim, ovdje prezimljavaju strogo zaštićene vrste šišmiša potkovnjaka koji se, ukoliko se špilja posjećuje, ne smiju uznemiravati.