Vinjerac

About this listing

Vinjerac je mjesto smješteno na poluotočiću u jugoistočnom dijelu Velebitskog kanala, (Velebitski kanal, Podvelebitski k., Podgorski k. Planinski k., Morlački k., tal. Canale della Montagna, C. d. Morlacca), u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj, 35 km cestom od Zadra u pravcu sjeveroistoka. Ujedno je i dio SI dijela ravnokotarske obalne regije na hrvatskom priobalju (središnja Jadranska Hrvatska).
Malo selo nasuprot Velebita. Stare dalmatinske kuće i kamena riva sa vezanim brodovima daju poseban ugođaj mjestu.
Povijest:
Prostor Vinjerca naseljen je od prapovijesnih vremena. Ruševine Liburnskog lokaliteta na Oraškoj (Lergovoj) gradini i grobni humci i spilje to potvrđuju. Na Oraškoj gradini su još vidljivi ostaci prapovjesnog i antičkog naselja s temeljima zidova, zgrada, akropole itd. Do početka 15. stoljeća na vinjeračkom rtu nalazio se pavlinski samostan s crkvom sv. Marka. Domaći monasi su u rimokatoličkoj liturgiji upotrebljavali starohrvatski jezik i hrvatsku glagoljicu. Cijeli prostor naselja pripadao je srednjovjekovnoj županiji Luci u Hrvatskom, a kasnije Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Samostan je srušila 1416. Mletačka Republika koja je nakon 1409. zavladala starim dalmatinskim komunama uzduž hrvatske obale, ali je crkva preživjela do kraja 19. stoljeća. Podrijetlo imena Vinjerac povezuje se s mletačkim nazivom Kaštel Venier (Castel Venier) iz 15. st. Kastrum Slivnice i Kaštel Rimanić također su bili nazivi Vinjerca. Članovi plemenitaške mletačke obitelji Veniera, ženidbenim vezama sa starom zadarskom plemenitaškom obitelji Matafara, postali su posjednici Vinjerca. Prostor istočno od naselja pripadao je hrvatskoj plemenitaškoj obitelji Posedarskih. Od početka 16. st. započeli su jaki otomanski napadi. Vinjerac je zaposjednut od otomanskih snaga 1570., ali su ga već sljedeće godine Mlećani vratili i srušili da ne bi postao otomanska strateška točka.
Upravno je Vinjerac pripadao općini Novigrad do iza kraja II. svj. rata. Kasnije je Vinjerac kratkotrajno imao vlastitu općinu, a od 1952. do 1961. pripadao je općini Posedarje, zatim je bio u sastavu općine Zadar do 1993., a otada ponovno je dio općine Posedarje.

Kontakt općine Posedarje:
Adresa: Trg M. Posedarskog 1, 23242, Posedarje
Broj: 023 266 180