Sveučilište u Zadru

Zadar ima višestoljetnu sveučilišnu tradiciju, najdužu u hrvatskim zemljama: na tradicijama crkvenog školstva koje se u Zadru spominje od 10. stoljeća, još 14. lipnja 1396. osnovana je u Zadru dominikanska visokoškolska ustanova Studium generale, kasnije nazvana Universitas Jadertina. Grad Zadar nije slučajno odabran za sjedište sveučilišta jer je u to vrijeme bio u punom cvatu kao najvažnija pomorska točka Hrvatsko-ugarskog kraljevstva u kojem su bila sjedišta institucija državnih vlasti kao što je primjerice sjedište hrvatsko-dalmatinskog bana i ugarsko-hrvatske ratne mornarice. Prvi rektor zadarskog sveučilišta bio je Ivan iz Drača što je povezano s činjenicom da je zadarsko Generalno učilište naslijedilo ranije osnovano učilište u Draču, koje se povuklo u Zadar uslijed sve većih turskih ugroza na jugoistoku Europe. Od 1396. do 1553. (sa zastojem 1481. – 1495. zbog osmanlijskih prodora) zadarski Studium generale je pravo sveučilište s dva fakulteta, nižim filozofskim i višim teološkim studijem. Godine 1553. dobiva status “privilegiranog sveučilišta” (universitas privilegiata) s pravom dodjeljivanja najviših akademskih naslova, uključujući i doktorat. S obzirom na to da je broj doktorata bio ograničen po provincijama dominikanskog reda, Dalmatinskoj provinciji dozvoljeno je od 1612. godine dodjeljivanje 10 doktorskih i 6 bakalaureatskih naslova. Po sačuvanim podatcima od 1553. do 1807. dodijeljeno je 105 doktorskih naslova, 96 bakalaureatskih i 214 lektorskih zvanja. U epohi napoleonskih ratova, kada je Dalmacija postala dio Francuskoga carstva, francuske vlasti ukinule su Sveučilište u Zadru 8. siječnja 1807. Profesorima ukinutog sveučilišta bila je dodijeljena državna mirovina, a neki od njih nastavili su raditi s iznimnim uspjesima poput Nikole Budrovića koji je postao prevoditelj i urednik hrvatskog dijela zadarskoga Kraljskog Dalmatina, prvih novina na hrvatskom jeziku.

Ukidanje zadarskog Sveučilišta nije značilo prestanak visokoškolske nastave u Zadru. Već 24. listopada 1806. godine osnovan je Licej koji je objedinio srednjoškolsko obrazovanje (gimnazija) i visokoškolsku nastavu. Zadarski Licej imao je nastavu koja je bila u razini visokoškolskog obrazovanja iz kirurgije, medicine, kemije i prava. Godine 1809., nakon tri godine rada, civilni upravitelj Dalmacije Vicenzo Dandolo odredio je da se iz Liceja formiraju posebni sveučilišni studiji gdje bi studenti mogli steći zvanja liječnika, višeg i nižeg kirurga, ljekarnika, inženjera arhitekture, geodeta (mjernika) i pravnika. Uslijed političkih turbulencija navedena osnova provedena je 1810. osnivanjem Centralne škole kada je, uz navedene studije, uveden i studij teologije. Dana 1. rujna 1811. podijeljene su prve i jedine akademske titule dvadesetorici završenih studenata. Unatoč prvim uspješnim ostvarenjima, uslijed financijske oskudice to prvo moderno visoko učilište u Hrvatskoj ukinuto je 12. prosinca 1811. dekretom guvernera Ilirskih provincija Henrija Bertranda.

Usporedno s dominikanskim zadarskim Sveučilištem i Centralnom školom u Zadru je djelovao i studij visoke teologije na crkvenom učilištu Florio, koje je osnovano 1656. godine. Nakon što je Zadarska nadbiskupija 1828. postala ujedno i sjedište Dalmatinske metropolije, teološki studij prerastao je u visoki teološki studij, Studium Theologicum, pri središnjoj Bogosloviji za Dalmaciju (1828. – 1922.).

Tijekom revolucionarnih godina sredinom 19. st. u Zadru je djelovao privatni studij prava (1848. – 1851.). Zadar je također bio sjedište i Pravoslavne bogoslovije od 1869. do 1920.

Suvremeni razvoj visokog školstva u Zadru započeo je 1955. godine donošenjem Zakona o osnivanju Filozofskog fakulteta u Zadru pri Sveučilištu u Zagrebu. U osnivanju fakulteta veliku ulogu imao je hrvatski književnik Miroslav Krleža koji na taj način želio naglasiti hrvatsku komponentu razvoja visokoškolskog obrazovanja na istočnoj obali Jadrana. Tada su pojedini znanstvenici pisali i o jezgri „jadranskog“ sveučilišta za sjedištem u Zadru. Nastava na novoosnovanom Filozofskom fakultetu u Zadru, u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, počela je 1956. godine. Zadarski je Filozofski fakultet 1974. godine prešao u sastav novoosnovanog Sveučilišta u Splitu. U prvim godinama rada splitskog Sveučilišta Filozofski fakultet u Zadru bio je njegova najveća ustanova. Zapravo, brojem odsjeka, nastavnika i studenata Filozofski je fakultet tada bio najveće visoko učilište na hrvatskom Jadranu. Godine 1961. osnovana je i Pedagoška akademija (1979. pripojena Filozofskom fakultetu)., a 1998. godine iz Filozofskog fakulteta u Zadru izdvojena je Visoka učiteljska škola koja je zajedno s Filozofskim fakultetom činila osnovicu Sveučilišta u Zadru koje je osnovao, odnosno, s obzirom na visokoškolsku tradiciju od kraja 14. st., obnovio Sabor Republike Hrvatske 2002. godine. Godine 2003., kada je počeo formalni rad novoga zadarskog Sveučilišta, navršilo se 607 godina susljednog trajanja visokog školstva u Zadru, od vremena osnivača: vrhovnog poglavara dominikanskog reda Raimunda de Vineisa iz Capue i rektora fra Ivana iz Drača.

U 2002. godini, 46 godina poslije početka rada 1956. godine, Filozofski fakultet u Zadru brojio je 16 odsjeka i 17 različitih studijskih grupa, 6 poslijediplomskih studija, izvanredne i dopunske studije s ukupno oko 3400 studenata (s apsolventima), 240 zaposlenika, od čega 180 nastavnika i suradnika (te još 60 vanjskih suradnika, uključujući i strane lektore). Osnivanjem Sveučilišta u Zadru 4. srpnja 2002. Zakonom o osnivanju Sveučilišta u Zadru, navedene ustanove su, zajedno sa Studentskim centrom u Zadru, preustrojene u 16 sveučilišnih odjela i 9 stručnih službi Sveučilišta. U Trgovačkom sudu u Zadru Sveučilište je registrirano 29. siječnja 2003., a izbori za sastav Senata raspisani su u veljači 2003. Okončanjem izbora 25. ožujka 2003. sazvana je prva konstituirajuća sjednica Senata Sveučilišta u Zadru. Tada je donesen Statut Sveučilišta i raspisan izbor za rektora. Taj je dan kasnije odabran kao Dan Sveučilišta u Zadru (Dies academici) i redovito se godišnje obilježava.

Danas je Sveučilište u Zadru najveće potpuno integrirano sveučilište u Republici Hrvatskoj, s 27 sveučilišnih odjela. To su: 1. Odjel za anglistiku; 2. Odjel za arheologiju; 3. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu; 4. Odjel za ekonomiju; 5. Odjel za etnologiju i antropologiju; 6. Odjel za filozofiju; 7. Odjel za francuske i frankofonske studije; 8. Odjel za geografiju; 9. Odjel za germanistiku; 10. Odjel za hispanistiku i iberske studije; 11.Odjel za informacijske znanosti; 12. Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja; 13. Odjel za klasičnu filologiju; 14. Odjel za kroatistiku; 15. Odjel za lingvistiku; 16. Odjel za nastavničke studije u Gospiću; 17. Odjel za pedagogiju; 18. Odjel za povijest; 19. Odjel za povijest umjetnosti; 20. Pomorski odjel; 21. Odjel za psihologiju; 22. Odjel za rusistiku; 23. Odjel za sociologiju; 24. Odjel za talijanistiku; 25. Odjel za turizam i komunikacijske znanosti; 26. Odjel za zdravstvene studije; 27. Teološko-katehetski odjel.

Na odjelima se izvode studiji na tri razine: preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj.

Za organiziranje i promicanje znanstveno-istraživačkog rada Sveučilište je, kao zasebne ustrojbene jedinice, ustrojilo četiri znanstveno-istraživačka centra. To su Centar za jadranska onomastička istraživanja, Centar Stjepan Matičević, Centar za istraživanje krša i priobalja i Centar za interdisciplinarno istraživanje mora i pomorstva (CIMMAR). Osim toga, na Sveučilištu djeluju i dva centra za nastavni rad: Centar za tjelovježbu i studentski sport te Centar za strane jezike.

Na sveučilišnim studijima studira oko 6000 studenta, a Sveučilište zapošljava ukupno 598 djelatnika, od toga u nastavi 422 (311 doktora znanosti i 16 magistara znanosti). U službama Sveučilišta zaposleno je 176 djelatnika, a u Agenciji za studentski standard 38 djelatnika.*

Najveći dio znanstvenog i nastavnog rada odvija se na Starom i Novom sveučilišnom kampusu u sklopu kojih se nalazi restoran za prehranu studenata i Studentski dom, a pojedini odjeli i centri djeluju na još nekoliko lokacija u Gradu Zadru koje su Sveučilištu ustupljene na korištenje. U gradu Gospiću smješten je Odjel za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru.

Na području između Suhovara i Islama Grčkog Sveučilište ima u zakupu 19,5 ha poljoprivrednog zemljišta (Sveučilišno dobro Baštica) na kojem se uzgaja više sorti jabuka i vinove loze. Uz konzumne jabuke proizvode se i prodaju prerađevine u obliku prirodnog 100% soka i čipsa od jabuka, a od odabranih i zadarskom podneblju odgovarajućih sorti grožđa proizvodi se kvalitetno i vrhunsko sveučilišno vino.

Od 2010. godine u sklopu Sveučilišta u Zadru djeluje knjižara Citadela u kojoj su dostupna sva sveučilišna izdanja, ali i različite publikacije brojnih hrvatskih i inozemnih izdavača koje se koriste u znanstvenim istraživanjima i u nastavi. K tome, posjetitelji knjižare mogu kupiti različite suvenire s motivima Sveučilišta u Zadru.

Sveučilište u Zadru ostvaruje suradnju s brojnim hrvatskim i inozemnim ustanovama i akademskim asocijacijama, putem članstva u međunarodnim sveučilišnim udrugama i zajednicama te ugovorima o suradnji sa sveučilištima. Aktivno se potiče uključivanje sveučilišnih sastavnica u međunarodne kompetitivne projekte, ulazna i izlazna mobilnost studenata, akademskog te administrativnog i tehničkog osoblja, zajednički studiji s inozemnim sveučilištima, kontakti i susreti s predstavnicima akademske, političke i gospodarske domaće i inozemne zajednice (diplomati, rektori, predstavnici međunarodnih organizacija i državnih vlasti, predstavnici vjerskih ustanova itd.). Osobita pozornost pridaje se suradnji s lokalnom i regionalnom zajednicom u obliku pripreme i izvođenja zajedničkih projekata, sudjelovanja u izradi strateških razvojnih dokumenata, poticanja razvoja civilnog društva, priređivanju različitih aktivnosti s ciljem popularizacije znanosti, poticanja istraživanja te zaštite i održivoga vrednovanja kulturne i prirodne baštine.

Zahvaljujući marljivom i odgovornom radu djelatnika i studenata Sveučilište u Zadru izvodi sveučilišni znanstveni, nastavni i stručni rad i svakim danom sve više raste i unaprjeđuje se te doprinosi općem razvitku.