Rimsko naselje Colentum

About this listing

 Rimski grad (1. st. pr. kr. – 4. st. po kr.)

Antički arheološki ostaci vidljivi u podnožju Gradine i u neposrednom podmorju rano su privukli pozornost laika i stručnjaka, pa tako već u 15. st. o postojanju antičkog grada na tom položaju piše ugledni šibenčanin J. Šižgorić.

Već u sljedećem stoljeću šibenski pisci smatraju da se tu nalazio Colentum, a njihovo mišljenje slijedi i A. Fortis u svom putopisu Viaggio in Dalmazia. Analiza spisa rimskodobnih pisaca pokazala je da je antičko ime otoka i naselja bilo Colentum (kóllenton), što je najvjerojatnije tek latinizirani (odnosno grecizirani) oblik liburnskog toponima.

Plinije (nat. hist., 3, 140) precizno određuje smještaj u odnosu prema Zadru (od kojega je otok udaljen 30 milja) i prema ušću Krke (18 milja), što točno odgovara stvarnim odnosima na terenu. Plinije govori samo o otoku, ali nešto kasniji autor, Klaudije Ptolomej (geogr., 2, 16, 6) spominje grad (pólis) kóllenton.

Naselje se u rimsko doba, najkasnije u 1. st. po kr., spušta i u podnožje gradine, duž zapadnog priobalja i prema uvali Hramina. Ranije spominjani Ptolomejev izraz “pólis kóllenton” jasan je pokazatelj da ostaci antičke arhitekture na poluotoku Gradina pripada rimskom naselju gradskog tipa, koje je, sudeći prema rezultatima arheoloških istraživanja, prosperiralo u razdoblju ranog carstva.

Pristanišni grad

Rimsko naselje Colentum je bilo i pristanišni grad, s obzirom na ostatke lučkih postrojenja, ali i na to, kako je već istaknuto, da je murterski akvatorij bio od velikog značenja za pomorski promet. Luka antičkog Colentuma se protezala na sjeverozapadnoj strani poluotoka Gradine, odmah nakon današnje crkve. Nalazila se u vrlo zaštićenoj uvali, koju s jedne strane zatvara poluotok Gradina, a s druge otočići Mali i Veli Vinik te Tegina.  Smatra se da je razdoblje od 1. st. pr. kr. do vrijeme njene najjače prometne aktivnosti.

Grad mozaika

Neki suvremeni arheolozi nazivaju Colentum gradom mozaika jer kuda god započnu iskapanja pronađu ostatke mozaika što ujedno ukazuje na to da je Colentum bio bogati trgovački grad. Danas su najočuvaniji mikrolokaliteti 1) rimska maritimna vila, 2) rimska cesta i 3) rimska cisterna. Još je neistražen lokalitet na kojem se pretpostavlja da je bila antička nekropola odnosno groblje. Smatra se da je Colentum imao i akropolu koja se nalazila na vrhu brda Gradina, međutim, gotovo sav materijal uklonili su mještani Murtera koristeći antički materijal pri izgradnji svojih kuća, crkvi i drugih građevina.

Na lokalitetu Colentuma, mnogo je pronalazaka iz doba Nerona i Vespazijana. Od građevina, novca, do zlatnih predmeta. Rimsko carstvo, upravo je zahvaljujući osvajačkim pohodima kontroverznog cara Nerona, njegove legionare dovelo i do obala Murtera. No, sve je počelo nadiranjem etno pomorske skupine Liburna…

Liburni su bili etno pomorska skupina, narod koji je prije Rimljana otkrio Colentum. Bili su jako vješti u suživotu s morem i svom onim što je sačinjavalo «morski način života», ali prije svega vrsni pomorci koji su u kontroli držali obalu i otoke. Rimljanima su se priklonili kao saveznici. Rimljani su štitili njihov teritorij, a Liburni su im zauzvrat bili glavni graditelji carske armade – flote Naves Liburnae, koja je  kontrolirala cijeli Mediteran.
Tragove Liburna nalazimo i na Kornatima. Naime, Podno utvrde Tureta nađeni su tragovi života Liburna koji datiraju još od prapovijesti, 1. tisućljeća prije Krista.
Na poluotoku Gradini nalaze se ostaci jedne od najvećih gradina na tlu južne Liburnije, a njezinu podnožju sa sjeverozapadne strane nalazio se antički grad Colentum, koji je u to vrijeme, pored susjednog grada Zadra, bio najveći pomorski grad južne Liburnije. Luka antičkog Colentuma nalazila se u prirodno zaštićenoj uvali, koju okružuju poluotok Gradina, otočići Mali Vinik, Veli Vinik i Tegina, o čemu svjedoče ostaci lučkih postrojenja.

Bogatstva antičkog grada

Antički grad Colentum čiji ostaci, velikim dijelom pokriveni morem, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživljavao procvat u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.- 68.) i Vespazijana (9.-79.). Danas su nam vidljivi ostaci u vidu zidina urbane vile, rimske cisterne i rimske ceste, a buduća istraživanja će biti usmjerena i na utvrđivanje pretpostavki o postojanju antičke nekropole.

Grad je imao tipičnu antičku arhitekturu: kuće na kat, cisterne za vodu, terme i uske ulice popločane kamenim pločama, raskošne terase kuća, mramorne mozaik podove. Pretpostavlja se da je na vrhu brda Gradina dominirala i akropola, koja je kao građevina tad bila omiljena Grcima, od kojih su Rimljani preuzeli običaj gradnje takvih objekata u svom carstvu. Tragovi akropole Colentuma, nažalost nisu pronađeni, pretpostavlja se da su ih mještani odnosili kako pri gradnji obiteljskih kuća i drugih objekata.

Novija arheološka istraživanja

Svi pronalasci ukazuju da je Colentum bio bogati trgovački- pomorski grad.
Arheolozi su u svojim istraživanjima otkrili postojanja luksuznih zgrada- ljetnikovca, terasasto raspoređenih niz padine Gradine, s pročeljima okrenutim prema moru.
Na lokalitetu su arheolozi utvrdili da ima više faza gradnje. Između 1. i 6. stoljeća krenula je kasnoantička gradnja koja je nešto lošija, jer su se tad već koristile opeke. No jasna je rimska gradnja zida, koja uvijek uključuje žbuku, a pronađen je i zid povezan hidrauličkom žbukom. Naime, Rimljani kao odlični graditelji i vrsni tehnolozi široke naobrazbe, u svom graditeljstvu spojili su mezopotamijsku gradnju opekom i grčku obradu kamena. Najviše se koristili kamen, mramor, opeku i domaći travertin od kojega se pravila i žbuka. Poboljšali su metode izrade i upotrebe hidraulične žbuke, koje je već od prije korištena u Grčkoj, a radilo se o pucolanskih materijala (mljevene opeke, terakote), pijeska i gašenog vapna. Tako priređena žbuka koristila se najčešće u cisternama da se spriječi prodor vlage ili za građevine u blizini nekakve vode.Prema pretpostavkama, Colentum su početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a nisu zanemarive ni indicije da je stradao u potresu, nakon čega je dio ruševina uz obalu bio obnovljen, ali više nikada nije vratio svoj početni sjaj i njegova daljnja sudbina ostala je nepoznanica.

Ispod slojeva pijeska i zemlje, kod posljednjeg istraživanja zadruge ARHEO-KOOP tijekom 2019.- te, osim žbukanih zidova izniknuli su i dijelovi mozaične podnice “teseri”, odnosno raznobojne mramorne kockice mozaika, kojima su raskošne vile u to doba bile popločane. S obzirom na to da se površinom mozaika hodalo, podloga je morala biti čvrsta i elastična, propusna kao sito, uz osiguranu drenažu i ostale izvedbene kvalitete što se sve postizalo po slojevima. Ushit arheologa je više nego opravdan, naime mozaička umjetnost od samih početaka bila je uzdignuta na razinu autorstva slikarstva ili sculpture, kompleksna po svom stvaranju, od skice, do stupnjeva rada do konačnog izgleda. Detaljni izvještaji  ovogodišnjeg istraživanja, čija se javna prezentacija očekuje ovog tjedna, zasigurno će otkriti mnoga nova saznanja.

Colentum danas

Nekadašnji Colentum, danas je arheološki park s vidikovcima, šetnicama i jedinstvenom arheološkom plažom u Hrvatskoj, a lokalne vlasti provode niz istraživanja i projekata, od kojih su u posljednje vrijeme aktualne aktivnosti u sklopu projekta “Arheološkog parka Colentum” za koji je kroz program Interreg Hrvatska – Italija osigurano 3 milijuna bespovratnih EU sredstava.

Sam projekt “Arheološki park Colentum” zamišljen je tako da se na prostoru poluotoka Gradina uredi arheološko-rekreacijski park koji će arheološko nalazište Colentum transformirati u prvoklasnu turističku atrakciju te biti platforma za razvoj kulturnog, edukativnog i sportsko-rekreacijskog turizma otoka Murtera.
Arheološki park Colentum sastojat će se od nekoliko ambijentalnih cjelina: arboretuma, obalne šetnice, tematske arheološke plaže, podmorske tematske šetnice, šetnice s vidikovcima na drevnim liburnskim bedemima, prostora za igru i razonodu te prijamnog objekta s recepcijom, sanitarnim čvorovima te prostorijama predviđenim za arheološke radionice.