Rijeka Korana

About this listing

Rijeka Korana nastaje iz Plitvičkih jezera pa se slobodno možemo zapitati – ima li igdje na svijetu rijeke s ljepšim izvorištem. Osim što izvire na mjestu tako veličanstvene ljepote, Korana je po svim svojim karakteristikama tipična krška rijeka.

U kišnom periodu i u vrijeme otapanja snijega rijeka nabuja, zamuti se i uz gromku tutnjavu ruši niz slapove u kanjonu. Ljeti šumi brzacima kroz doline ili se lijeno prelijeva preko kaskada. U poljima vijuga praveći prave male meandre. Jednim dijelom dio vode joj se gubi u podzemlje, da bi nizvodno ponovo izvirao na površinu. Prate je brojne pritoke, neke stalne neke povremene i brojna vrela uz obale.

Najljepši izvor na svijetu

Službenim početkom Korane smatra se onaj dio Plitvičkih jezera gdje se slap rijeke Plitvice ruši niz strmu stijenu u Sastavke. Međutim, neki će se radije prikloniti mišljenju da Korana nastaje već u Prošćanskom jezeru spajanjem dvaju potoka, Crne i Bijele rijeke, u rječicu Maticu, odnosno da su jezera nastala ujezerivanjem rijeke zbog izdizanja sedrenih barijera. Kako god bilo, Korana teče od Sastavaka po uskom koritu čije je dno prekriveno finim, sitnim pijeskom i sedrom. Obale nastale taloženjem istog takvog materijala obrasle su vrbovim grmljem, lopuhom i travom sve do bočnih padina kanjona. Korana se ruši u tirkizna jezerca preko još nekoliko gorostasih slapova, upravo nalik plitvičkima. S jednog od njih jasno se vidi pećinski otvor spilje Golubinjače.

Odavde se korito sužava, a prolazak rijekom postaje gotovo nemoguć zbog gustog vrbovog grmlja i grana koje gotovo da prekrivaju rijeku nadvijajući se nad njenom površinom. Negdje pred selom koje se također zove Korana rijeka se u ljetnim mjesecima postupno gubi u podzemlju, tek ponegdje ostavljajući u koritu oveće lokve. Mlinice u selu tada ostaju bez vode, a ispod mosta kojim magistralni cestovni pravac Zagreb-Split prelazi rijeku, bjelasa se dno suhog korita obloženo sedrom.

Nevjerojatno je kako iz mnoštva onih jezera i silnih voda na Plitvicama na kraju sve prelazi u jednu tako malenu rijeku, da bi nakon svega nekoliko kilometara toka i ona presušila. To doista zvuči nevjerojatno, ali takav je krš! A u kršu je svašta moguće. Protječući dubokim kanjonom ispod kule staroga Drežnik Grada, Korana u dugom luku omeđuje krajnje sjeverozapadne ogranke Ličke Plješivice sve do granice s Bosnom i Hercegovinom. U ovom dijelu kanjona je teško pratiti rijeku. Kad ima vode rijeka je ovdje bujičava, uska i opasna. Obale su uske, obrasle i teško prohodne. Općenito, obilazak Korane od Plitvica do Slunja izuzetno je zahtjevan, a nakon Domovinskog rata i opasan zbog zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.

Mršava Korana

Nakon utoka Toplice, Korana ulazi u dugačku i poplavnu ravnicu koju tvori zajedno s rijekom Mutnicom. Nažalost, pritoke koje Korana prima iz susjedne Bosne i Hercegovine najčešće se povezuju s brojnim zagađenjima otpadnim vodama iz prehrambene industrije Cazinske krajine što ih je Korana trpjela osobito u prošlosti. Pred Slunjem Korana ponovo ulazi u kanjon. Na sutoku Korane i Slunjčice kroz povijest je izgrađeno nekoliko starih gradova. Ostaci nekih od njih su vidljivi i danas. Zaštićene dvjema rijekama ove utvrde bile su u burnoj prošlosti Korduna ključne u obrani od osmanlijskih prodora. Također se ističu i ruševine žitnog magazina iz Napoleonovog doba. Slunj je danas tranzitni grad, s vrlo dobrom turističkom perspektivom. Blizina Korane, Mrežnice i Plitvičkih jezera svrstava ga u zanimljive turističke destinacije. Ono što se nikako ne uklapa u sliku čiste i očuvane prirode jest neposredna blizina vojnog poligona „Eugen Kvaternik“, na kojem u novije vrijeme vojne vježbe izvode i strane vojske.

Slunjčica je lijeva pritoka Korane, izvire iz dubokog modrog jezerastog vrela zavaljenog u dno uske kotline podno sela Slušnica. Na izvoru Slunjčice, ili Slušnice kako je još nazivaju, ponovno izviru vode ponornice Ličke Jasenice koja teče istoimenim krškim poljem nedaleko Saborskoga. Prekrasna rječica sa svojih tek pet-šest kilometara toka ukopala se duboko između sjeveroistočnih obronaka Male Kapele. Ledena bistra voda izbija iz vrela u podnožju planine i prva dva kilometra protječe kanjonom obraslim borovom šumom.

U Hrvatskoj nema puno pravih planinskih rječica okruženih crnogoričnim šumama, baš kao što je malo pravih, visokih planina. No upravo je takav izvorišni dio Ličke Jasenice. Nizvodno rječica zalazi u polje koje redovito plavi. Ispod mosta u samom mjestu Lička Jasenica rijeka se postupno gubi u ponorima, da bi se tekući petnaestak kilometara zračne linije pod zemljom, ponovo ukazala na izvoru Slunjčice.

Premda su Slunjčica i Lička Jasenica malene rječice kratkoga toka, one to uspješno nadoknađuju svojom raznolikošću i ljepotom. Slunjčica to svakako pokazuje u Rastokama. Rastoke su vodeničarsko naselje nastalo na golemom sedrenom slapištu koji je Slunjčica izgradila na utoku u Koranu. Niz ovo velebno sedreno slapište voda se rastače preko više desetaka kaskada. Posljednji slapovi preko kojih se konačno ruši u Koranu zbog svoje su slikovitosti prozvani Vilinskim kosama. Slapove su zaposjeli brojni mlinovi, zapravo cijela domaćinstva. Uz mlinove, tu su i maleni vrtovi, a guske, patke i ostala domaća perad brčka se u jezercima nastalim ispred mlinskih ustava. Danas je nekoliko vodenica rekonstruirano i prilagođeno turističkim posjetima. Maleni restorančići i vodeničarska seoska domaćinstva nude frišku pastrvu, svježe mljeveno brašno, pogaču ispod peke i smještaj.

U nedostupnom kanjonu

Na Korani uzvodno od Rastoka nalazi se kupalište grada Slunja, a sve veći broj turističkih agencija nudi aranžmane raftinga i vožnje kanuom. Od Donjeg Taborišta prema Nikšiću i dalje, prema Blagaju, najljepši je dio kanjonskog toka Korane. U kanjonu je rijeka ispresijecana brojnim slapovima koji se doduše ne odlikuju izvanrednim visinama, ali su zato svojom razvedenošću i očuvanošću rame uz rame nadaleko poznatim mrežničkim slapovima. Uz obalu rijeka prima mnoga vrela, a stari mlinovi zarasli su u šikare, sakriveni ispod isto tako starih voćaka. Prema Veljunu rijeka postaje sve plića. Dnom se protežu potopljeni sedreni pragovi koji se izmjenjuju sa zlatnožutim pješčanim sprudovima. Plitko dno i bistra voda otkrivaju raznolik živi svijet.

Ploveći Koranom nije rijetkost vidjeti i pokoju krupniju štuku koja poput sjene klizne u dubinu niz sprud, uplašena šljapkanjem vesala. Na šupljikavom sedrenom dnu obraslom vodenim travama zmija ribarica spremno vreba riblju mlađ koja se, ne sluteći opasnost, smjelo odupire riječnoj struji. Iz pličina rastu šiljevi i šaš, ima ih toliko da mjestimično od obale do obale, potpuno obrastaju korito rijeke. Stariji poznavatelji rijeke tvrde da Korana prije nije bila toliko obrasla u vodeno raslinje, već je to pojava karakteristična za posljednjih nekoliko desetljeća. Dodaju i da je za ljetnih mjeseci znalo dolaziti do većih pomora riba u donjem toku rijeke, a to se redovito pripisivalo zagađenjima od već spomenute prehrambene industrije iz susjedne Bosne i Hercegovine.

S obzirom da se močvarna vegetacija prihranjuje organskim tvarima iz zagađene vode, ovakve pretpostavke vjerojatno imaju osnove. U Veljunu se nalazi živopisni drveni most preko Korane, kakve danas rijetko nalazimo na našim rijekama. Snažne hrastove grede prekrila je patina pa vremešna građevina djeluje kao da pripada nekom srednjovjekovnom zamku. Tu je i nekoliko starih mlinica i cijelo vikendaško naselje. Ljeti sve vrvi od kupača. Cika, vriska i skakanje najmlađih kupača u vodu s veljunskog slapa odjekuju od strana kanjona.

U Karasima je još jedan most kojim se može prijeći rijeka. Čas kanjonom, čas širokom riječnom dolinom, Korana vijuga zapadnim dijelom Korduna do Barilovića. Podno barilovićke gradine rijeka teče nizinom sve do Turnja, gdje se u Koranu preko umjetnog betonskog slapa s lijeve strane ulijeva rijeka Mrežnica. U gradskom naselju Rakovac, na lijevoj obali rijeke, vezano je mnoštvo raznobojnih drvenih lađa. Prava je to mala riječna luka za te duguljaste lađe, čiji se brižni vlasnici nerijetko zateknu na vodi i u najranije jutarnje sate. Zaklonjeni od ljetnih ranojutarnjih sunčevih zraka slamnatim šeširima široka oboda, oni laganim zaveslajima vode čamce zrcalnom, ravnom površinom Korane.

Od četiri rijeke koliko ih protječe Karlovcem i njegovim predgrađima, Korana je Karlovčanima vjerojatno najmilija. Nisu je ogradili od svoga grada u strahu od poplava kao Kupu, niti su je zapustili kao Mrežnicu ispod Švarče. Dapače, uz Koranu je Foginovo kupalište sa skakaonicama, uređeni su prilazi rijeci, a Koranska šetnica proteže se uz rijeku od Rakovca sve do gradskog naselja Gaza. Prekrasni Vrbanićev perivoj iz grada vodi prema Korani do novouređenog hotela „Korana“, a drveni pješački most prema Gornjem Mekušju izvanredno se uklapa u cjelokupni ambijent koji tvori rijeka protječući ovim starim gradskim predgrađem.