Rijeka Dobra

About this listing

Rijeka Dobra je specifična i jedinstvena rijeka u Hrvatskoj. Izvire u selu Gornja Dobra kraj stare ceste Zagreb – Rijeka.

Dobra se sastoji od tri karakteristična dijela toka. Od izvora do Đulinog ponora u Ogulinu, ima naziv Gornja Dobra te dužinu od 51,2 kilometra. Nakon poniranja prolazi podzemljem kroz špiljski sustav Đula – Medvednica (najveći špiljski sustav u Hrvatskoj, dugačak preko 16km), te ponovno izvire kraj sela Gojak po kojem se nekad naziva i “Gojačka Dobra”, ali uglavnom “Donja Dobra”. Nakon 52,1 kilometra toka utiče u Kupu uzvodno od Karlovca. Ukupna dužina rijeke Dobre je 107,9 km.

Tipična je bujična voda s naglim i velikim varijacijama protoka, prosječni pad je 1,4%. Od izvora Dobre do 39-og kilometra kraj sela Ljubošina (željeznički most) gospodari ŠRD Kamačnik iz Vrbovskog.

Nizvodno, u dužini od 12,5 km, ovlaštenik ribolovnog prava je ŠRD Ogulin. Do 1957. godine Dobra je ponirala u Đulinom ponoru, jedinstvenom spomeniku kulture u samom gradu Ogulinu.

Izgradnjom Hidrocentrale, rijeka Gornja Dobra (1,5 kilometar uzvodno od Đulinog ponora) prelivnom je branom skrenuta u sistem koji napaja turbine HE Gojak. Od brane do Đulinog ponora korito je ispunjeno vodom koja se povremeno za visokih kiša slijeva preko brane. Minimalni protok 1/3 optimalnog nije osiguran.

U Gornjoj Dobri možemo pronaći sljedeće riblje vrste:

– Potočna pastrva (Salmo Trutta)

– Kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss)

– Lipljan (Thymallus thymallus)

– Dvoprugasta uklija (Alburnoides bipunctatus)

– Klen (Squalius cephalus)

– Peš (Cottus gobio)

– Pijor (Phoxinus phoxinus)

DONJA DOBRA

Nakon izlaza iz HE Gojak, od voda Gornje Dobre i Zagorske Mrežnice (akumulirane u jezeru Sabljaci cijevima usmjerena na hidrocentralu), formira se Donja ili Gojačka Dobra. Protiče surovim krajem, nepristupačnih obala, visokih strmih litica i jedinstvene ljepote. Nizvodno od mosta u mjestu Trošmarija, nastavlja se teško pristupačni kanjon dug oko 13 km sa 15 manjih ili većih slapova i brzaka. Rijeka je široka 15-25 metara, kod srednjeg vodostaja do 4 metra dubine. Dno je izrazito neravno i nepravilno, sa naglim izdignućima, kanalima i rupama. Razlog tome je tektonski rasjed koji se prostire cijelim koritom.

Nažalost, izgradnjom nove hidroelektrane Lešće na rijeci Donjoj Dobri, veliki dio ove ljepote poplavljen je i uništen te je stvoreno akumulacijsko jezero HE Lešće.

Prije izgradnje HE Lešće, u Donjoj Dobri mogle su se naći sljedeće vrste ribe:

– Plotica (Rutilus pigus)

– Mrena (Barbus barbus)

– Klen (Squalius cephalus)

– Podust (Chondrostoma nasus)

– Mladica (Hucho hucho)

– Štuka (Exos lucius)

– Dvoprugasta uklija (Alburnoides bipunctatus)

– Peš (Cottus gobio)

– Potočna pastrva (Salmo Trutta)

– Lipljan (Thymallus thymallus)

Donja Dobra bila je jedina Hrvatska rijeka u kojoj obitava mladica – glavatica (Hucho Hucho). Ostale rijeke u kojima živi (Una i Kupa) dijelimo sa susjedima. Taj najveći salmonid, dunavski losos, najcjenjenija je i najatraktivnija vrsta. Njezino obitavalište i zona mrijesta bilo je od Gojaka nizvodno do Lešća, na dužini od oko 15 km riječnog toka.

U Dravi je nakon izgradnje hidroelektrane više nema, nadamo se da će kod nas uspjeti opstati u gornjem toku Donje Dobre (jezera HE Lešće)

Mladica je zaštićena vrsta, shodno tome ova ribolovna zona trebala je imati jedinstveni status u Republici Hrvatskoj