Strilež – 1369 m
Strilež je u naravi greben, i kao takav je označen na topografskoj karti Hrvatske. Ima dva istaknutija vrha sa istočne i zapadne strane. Zapadni vrh za 12 metara više od istočnog, nalazi se u visokoj bukovoj šumi bez ikakvih vidika, pa on nije označen kao vršna točka ovog grebena, nego je to napravljeno na istočnom 12 m nižem vrhu ovog grebena, zbog otvorenih vidika sa njega i sa 10 m udaljenog vidikovca. Cijeli ostatak ovog grebena je obrastao u visoku bukovu i grabovu šumu, kamenit je i bez ikakvih vidika sa njega.
Vrh je označen natpisom na kamenu na kojem je istaknuta nadmorska i njegova nadmorska visina. Za isti kamen je pričvršćen i metalni tuljac u kojem se nalazi upisna knjiga i planinarski žig.
Neposredno nakon izlaska na greben Strileža, s lijeve strane je lijep vidikovac, sa kojeg se otvaraju neometani vidici na masiv Velebita, Ravne i otoke Krk, Rab i Cres. Desetak metara dalje je označeni vrh Strilež sa kojeg se otvara jako lijep vidik na Bjelolasicu, Samarske i Bijele stijene.
Početna točka ovog planinarskog izleta je parkiralište ispred PD Koliba Vagabund. Od spomenutog parkirališta treba krenuti asfaltnom cestom u smjeru Novog Vinodolskog dvjestotinjak metara, sa koje treba skrenuti lijevo kod restorana Vera, koji se nalazi na križanju ove s drugom lokalnom asfaltnom cestom, na koju treba skrenuti lijevo i nastaviti uspon po njoj.
Nakon prijeđenih 2,1 km od početne točke, napušta se uska asfaltna cesta sa koje se skreće lijevo na makadamski put. Uspon se nastavlja dalje po makadamskom putu na kojem se kontinuirano dobiva malo na nadmorskoj visini. Nakon prijeđenih 650 m po ovom makadamskom putu, dolazi se na križanje sa drugim makadamskim putom na koji treba skrenuti lijevi i odmah nakon 100-tinjak metara skrenuti desno na slijedeći makadamski put. Prvo spomenuto skretanje sa makadamskog puta je obilježeno na kamenu s desne strane, dok je drugo skretanje obilježeno dobro vidljivim planinarskim markacijama, tako da ih nije moguće promašiti. Nakon ovog drugog skretanja uspon sve nastavlja po šumarijskom, na kojem se stalno pomalo dobiva na nadmorskoj visini. U nastavku uspona, planinarska staza za kratko vodi po ovom šumarijskom putu sa kojeg skreće lijevo na napušteni šumski put, po kojem nastavlja dalje slijedećih 300-tinjak metara. U ovoj točki napušta se napušteni šumarijski put a uspon se nastavlja po planinarskoj stazi koja vodi malo oštrije uzbrdo.
Spomenuta planinarska staza je izuzetno ugodna za uspinje, prolazi preko dva jako lijepa i razvidna proplanka, sa kojih se u više navrata otvara jako lijep vidik na Viševicu. Završni dio uspona na vrh Strilež vodi malo oštrije uzbrdo, a planinarska staza je i dalje ugodna za hodanje iako ima malo više kamenjara po njoj. Ovaj kameniti dio na planinarskoj stazi ne predstavlja nikakve spomena vrijedne poteškoće pri usponu.
Nakon 1sat i 45 minuta laganog hoda od početne točke, planinarska staza presijeca makadamsku cestu i skreće izravno uzbrdo prema vrhu Strilež. Strmina na ovom završnom usponu se ublažava sa nekoliko serpentina, sve do izlaska na greben Strilež.
Neposredno nakon izlaska na spomenuti greben, s lijeve strane je lijep vidikovac sa kojeg se otvaraju neometani vidici na masiv Velebita i otoke Krk, Rab i Cres. Desetak metara dalje je oznaka za vrh Strilež (1369 m), koja je ispisana na povećem kamenu za koji je pričvršćen i upisni tuljac sa upisnom knjigom i planinarskim žigom. Sa ovog vrha se otvara jako lijep vidik na Bjelolasicu, Samarske i Bijele stijene.
Ovdje treba istaknuti da ova vršna točka nije najviša točka grebena Strilež. Najviša točka se nalazi nekoliko stotina metara dalje po grebena u smjeru zapada. Sa nje nema nikakvih otvorenih vidika jer se nalazi u visokoj šumi pa je zbog toga označena spomenuta prva niža vršna točka kao vrh grebena Strilež. Na tragovima ovog planinarskog izleta, označena vršna točka je „Strilež istočni vrh“ a neoznačena viša „Strilež zapadni vrh“.