Ravča » Matokit vrh Sveti Rok

About this listing

Matokit Vrh Sv. Rok, 1062 m – HPO

Matokit (lat. Monte Acutum) je najjužniji gorski greben Vrgorskog gorja u Zagori sjeverozapadno od Vrgorca te istočno od Pivčeva polja, dužine oko 8,5 km, strmih obronaka. Pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok i na zapadu je usporedan s višim primorskim lancem Biokova, od kojega je odvojen dolinom Ravča – Rašćane. Na jugu je Matokit odvojen od Jadrana nižim primorskim grebenom Rilića s vrhom Susvid (1155 m), a na istoku je Vrgoračko polje i dolina Neretve.

Matokit se proteže zapadno od Vrgorca, te se zapadnije preko sedla Hajduk (oko 700 m) nadovezuje na slijedeći greben Vrgorskog gorja – Mihovil, te dalje na Šibenik.

Najviši vrh je Sveti rok (1062 m) s ostacima kapele sv. Roka. Sam Sv. Rok je lijep kameniti vrh s kojega se pruža širok vidik na sve strane. Nekad se na vrhu nalazila kapelica sv. Roka, a danas je od nje ostala samo gomila razbacanog kamenja.

Latinsko ime ove planine – Monte Acutum, u prijevodu Oštra planina ponajbolje opisuje ovog gorostasa koji svojim oštrim grebenom strši iz okolnih polja. Sjeverne padine toga grebena su blaže položene i većinom zarasle hrastovo-grabovim šumama (Ostrya carpinifolia).

Stjenoviti greben Matokita koji oštro dijeli dvije strane planine predstavlja najslikovitiji dio cijelog Matokita. Te najviše okomice kod sela Kozica i burno kamenito tjeme grebena Mihovila su najbogatija nalazišta rijetkih biljnih endema u zaleđu Biokova.

Po svom biljnom pokrovu i fauni je greben Matokita dosta različit od Biokova i sličan južnijim gorskim grebenima Krivošije i Sniježnice Konavoske.

Hrpa razbacanog kamenja označava i vrh. Treba se spustiti 20-tak metara niže, da se dođe do natpisa na stijeni s nadmorskom visinom i uzidanim metalnim žigom. S vrha je lijep pogled koji je neometan u svim smjerovima.

Iz Vrgorca treba voziti u pravcu Ravče (6 km). Na ulasku u naselje postavljena je tabla sa natpisom RAVČA. Od ove table, 50 metara s desne strane, kod kućnog broja 4, odvaja se uska asfaltna cesta koja vodi do zaseoka Vegara ili Vegarskog sela, od kuda započinje uspon na vrh Sveti Rok.

Markacija sa ceste nije uočljiva, pa je treba pažljivo potražiti. Iz zaseoka Jelavići vodi građena staza u dužini oko 2 km do prijevoja. Iznad zadnje kuće staza vodi između ograda omeđenih visokim suhozidom, potom nastavak staze je u potpunosti zapušten i zarastao u visoku i gustu makiju koja je gotovo neprohodna, pa se čini da je ne posjećuje veći broj planinara.

Ova staza nam govori o nedavnoj prošlosti lokalnog stanovništva i njihovom načinu života. Stazu su izgradili kako bi olakšali dolazak do ljetnih stanova, livada i plodnih ravnica koje su obrađivali, i stoku uzgajali. Stoga, staza nije teška za uspon, lako se savladava, neprekidno i postupno se uzdiže po rasutom kamenju praveći višestruke serpentine, te na taj način ublažava uspon do prijevoja.

Nakon 40 minuta laganog hoda dolazi se prvih livada i ljetnih stanova ispod samog prijevoja. Najljepši dio građene staze započinje iznad ljetnih stanova, po kamenim lijepo građenim stepenicama koje se probijaju kroz stjenoviti dio do prijevoja. Uspon na tih pedesetak metara kamenog grebena nije težak jer je staza solidno građena, a hrbat zapravo i nije tako velik. Izlaskom na prijevoj grebena prestaje građena staza.

Sa ovog prijevoja staza prelazi sa južne na sjevernu stranu planine, gdje se odmah primjećuje druga vegetacija. Uspon se dalje nastavlja sjevernom stranom planine kroz hrastovu, jasenovu i grabovu šumu. Na ovom dijelu prolazi se preko desetak livada i dolaca i zapuštenih ljetnih stanova. Nakon 30 minuta laganog hoda i prijeđenih 1,3 km savladava se visinska razlika svega 50 metara, što pokazuje da je staza prilično polegnuta i ugodna za hodanje, a uz to cijelo vrijeme vodi po hladovini.

Nakon toga staza se oštrije uspinje do izlaska na otvoreni greben. Izlaskom na goli greben otvara se prekrasan pogled prema jugu na planinu Šibenik. U nastavku uspona treba krenuti u smjeru jugoistoka otvorenim grebenom pokriven travom i razbacanim oštrim kamenjem. Nakon 30 minuta hoda i prijeđena dva grebenska vrha, stiže se na vrh Sveti Rok (1062 m).

Vrh je označen gomilom kamenja, dvadesetak metara jugoistočno niz padinu nalazi se žig ugrađen u stijenu, nedaleko od male kamene kapelice sa još manjom figuricom Sv. Roka. Sa vrha se pruža neometan izvanredan pogled prema jugu na Pelješac i Hvar, na sjeveru prema BiH_u na Čvrsnicu, Prenj i Velež, nadalje pogled na Biokovo, na Vrgorac, te na vrhove Šibenik i Mali Šibenik.

Statistika i pregled staze