Rastovac (Dedići) » Sveti Ilija » Motika » Veliki Šibenik » Borovac » Veliko Brdo (Žlib)

About this listing

Autocestu A1 treba napustiti na čvoru Zagvozd. Nakon prolaska naplatnih kućica, na prvom križanju treba skrenuti desno na lokalnu cestu koja vodi prema sjevernom portalu tunela Sveti Ilija. Prije naplatnih kućica za naplatu tunelarine koja je ukinuta, treba skrenuti prema Rastovcu odnosno zaseoku Dedići. Sljedeće skretanje je u samom zaseoku Dedići gdje je potrebno kod kuće Miće Dedića skrenut lijevo na stari makadamski put. Na ovom križanju se nalazi tabla sa smjerokazom za uspon na vrh Sveti Ilija 4:30 h. U nastavku treba voziti prema sjevernom portalu tunela te kod podvožnjaka (ovo je ujedno i prvo mjesto pogodno za parkiranje) treba skrenuti oštro desno prema betonari koju se obilazi sa lijeve strane.

Od betonare se vozi po djelomično betoniranom putu koji vodi u smjeru kontejnerske upravne zgrade Hidroelektre koju treba zaobići sa lijeve strane i nastaviti dalje prema lokaciji sa bunarom i kućicom poznatoj kao „Staro selo“ koje je smješteno na nešto manje od 400 metara nadmorske visine. Početna točka ovog planinarskog izleta se nalazi lijevo od bunara a prva markacija je „skrivena“ u šikari pored znaka parka prirode Biokovo.

Odmah u početku uspona planinarska staza kreće oštro uzbrdo kroz makiju i nisko raslinje prema bunaru Prižmerac. Na ovom dijelu uspona planinarska staza je loše održavana pa se mora provlačiti kroz šikaru sve dok se ne dođe do područja sa visokom makijom. Bunar Prižmerac se nalazi nedaleko od planinarske staze na nadmorskoj visini oko 555 metara.

Nakon spomenutog bunara uspon se i dalje vodi oštro uzbrdo preko padine Skradinjevac do zarušenih stočarskih stanova na Dobrom (1180 m). Tu se nalaze i dva bunara ali voda nije preporučljiva za piće, tj. može se koristiti isključivo ako se prokuha ili dezinficira. Na području dobrog dola planinarska staza izlazi iz šumovitog dijela uspona i nastavlja dalje po biokovskoj goleti.

U nastavku uspona planinarska staza vodi prema Oštrom vrhu i klancu iznad Matijaševića stanova gdje se križa sa BPS-om. Ovaj lokalitet je pogodan za opskrbu vodom za piće, jer na malo širen području ima više kamenice od kojih se jedna nalazi neposredno uz planinarsku stazu i propisno je označena pa se teško može promašiti. Iznad ove označene kamenice, gore među polama, nalaze se još dvije koje nisu označene. Najviša kamenica je puna vodom čak i u ljetnim mjesecima. Pokrov ove kamenice je malo urušen ali to nije utjecalo na kvalitetu vode pa se na njoj mogu obnoviti zalihe što donekle može olakšati uspon jer nije potrebno sa sobom nositi pretjerano velike količine tekućine.

Kada se dođe do Matijaševića stanova, vrh Sv. Ilija i kapelica su jasno vidljiva ne bi trebalo biti problema da se slijedi planinarska staza grebenom do vrha.

Vrh Sveti Ilija i njegov hrbat nalaze se sjeverozapadno od središnjega dijela Biokova, iznad zaseoka Rastovac u općini Zagvozd. Ime vrha i nadmorska visina su napisani na kamenu ispred ulaza u kapelicu, a planinarski žig je ugrađen u desni zid.

Kapelica koju su izvorno obnovili mještani iz župe Zagvozd 2000. godine je lijep sakralni objekt na Biokovu, sazidan na starim temeljima iz Biokovskog kamena uz minimalnu uporabu betona. Iznad ulaznih vrata u kapelicu je smještena kamena ploča koja podsjeća posjetioce tko je i kada obnovio ovaj sakralni objekt. Unutra se iznad improviziranog oltara nalazi zanimljiv odlijev s prikazom Sv. Ilije Ognjenog u kolima s plamenim konjima, a na oltaru se između dviju svijeća može ostaviti koja kuna lemuzine.

Vrh Sveti Ilija je jedan od najljepših vidikovaca u Hrvatskoj. Na njemu treba zastati dovoljno vremena da se sa sobom u dolinu ponese sva ona ljepota koja se s njega pruža. Na ovom vrhu čovjek brzo shvati što je to što planinare vuče i što im hrani dušu da su spremni proliti potoke znoja da bi se našli u ovakvoj situaciji. Crkvica posvećena Svetom Iliji nije zaključana i za muku može poslužiti kao dobro sklonište ako se posjetitelj ovog vrha nađe u nevolji.

Nakon ovog vrha, u ovom planinarskom izletu, slijedi povratak istim putom BPS-om do Matijaševića stanova do križanja planinarskih putova na kojem treba nastaviti dalje prema istoku po biokovskoj planinarskoj stazi (BPS) do slijedećeg križanja koje se nalazi na Osičinama. Do ovog križanja planinarska staza obilazi nekoliko ponikava a vodi po kamenjaru koji nije najugodniji za hodanje. Na ovom križanju treba odabrati smjer prema Motici a planinarska staza nastavlja i dalje slijediti BPS.

U nastavku, planinarska staza prolazi ispod vrha Korenik (1556 m) pored zarušenih Radića stanova i vodi po biokovskoj goleti i kamenjaru sve do križanja planinarskih putova na području Motike. Na ovom križanju treba slijediti ogranak BPS-a koji vodi prema Velikom Šibeniku, a planinarska staza obilazi nekoliko ponikava sve dok ne dođe na slijedeće križanje planinarskih putova koje se nalazi na području Grlić. Na ovom križanju se odvaja staza desno za vrh Veliki Šibenik do kojeg se stiže za 30-tak minuta.

Sa vrha Veliki Šibenik slijedi povratak na početnu točku po markiranoj planinarskoj stazi, koja vodi najprije kroz borovu šumu a zatim po kamenjaru do križanja planinarskih putova na kojem treba skrenuti desno u smjeru Borovca. Odmah nakon skretanja nastavlja se silazak do proplanka Grlić a nakon njega obilaze se Prusina dolci i Veliki Borovac. Na kraju polukružnog obilaska Velikog Borovca, nalazi se križanje planinarskih putova na kojem treba skrenuti desno.

U nastavku planinarska staza vodi do prijevoja Mali Borovac sa kojeg se po „Skalinama“ spušta do gornje točke kuloara Velika Točila koja se nalazi ispod veličanstvenog zida Velikog Borovca. Od ove točke započinje spust po spomenutom kuloaru sve do križanja iznad Miletinog bora i izlaska planinarske staze na gornju protupožarnu cestu. Kada se iziđe na makadamsku cestu treba skrenuti lijevo u smjeru Velikog Brda.

U nastavku silaska planinarska staza za kratko slijedi gornju protupožarnu cestu, skreće s nje lijevo i oštrijim spustom po dobro označenoj planinarskoj stazi, još jednom siječe spomenutu cestu da bi nakon toga u oštrijem spustu stigla do zaselka Baškovići i nakon njega do zaselka Žlib. U ovom zaselku, pored crkvice Svetog Mihovila na parkiralištu restorana „Panorama“ je završna točka ovog lijepog ali i napornog i zahtjevnog planinarskog izleta.

Statistika i pregled staze