Promenada Karlovac

About this listing

Promenada (šetalište oko šančeva – “zeleni prsten”) prva je sastavnica karlovačkog identiteta. Promenada je nastala sredinom XIX. st. tako što je po rubu šančeva (na tzv. glacisu), koje je ucrtao Matija Gambon, renesansni projektant koji se u duhu svoga vremena odlučio projektirati “idealni grad”, posađen drvored divljeg kestena. Time su, u vrijeme kada je grad izgubio funkciju tvrđave, naglašeni obrisi “Zvijezde” (tvrđave) unutar koje se nalazio grad. Kada su gradski bedemi srušeni (kraj XIX. i početak XX. st.), a neki od šančeva i zatrpani, Promenada je do danas ostala najvidljiviji trag povijesne funkcije, a ujedno i jedinstvena šetnica – “ring” – koji kao šesterokraka zvijezda opasuje grad. Prema do sada dostupnim podacima, ovu je šetnicu osmislio grof Maximilian Catinelli (1840.-1907.) u vrijeme dok je kao mladi inžinjerijski časnik (1860.) služio u Karlovcu. Građani su prepoznali vrijednost svoje promenade – zelenog prstena, ali tek nakon 1886., kada je u Karlovcu osnovano “Društvo za poljepšavanje grada”, počinje sustavno parkovno uređenje. Prvo na tzv. Velikoj promenadi – Šetalištu dr. Franje Tuđmana (nekadašnjem šetalištu Marije Valerije). Velika promenada proteže se uz niz od jedanaest građanskih kuća, vila iz druge polovice XIX. st., od “Kavane” do “Zorin doma”.

Tridesetih godina prošlog stoljeća promenada je dobila “Modrušanov park”, kraj kina Edison (na mjestu bivšeg gradskog smetlišta), izveden prema projektu gradskog vrtlara Josipa Koprive. Između dva svjetska rata, kada se u Hrvatskoj općenito perivojno stvaralaštvo svodi na održavanje postojećeg, to je u Karlovcu najznačajnije ostvarenje. Uljepšao ga je ukrasnim ogradama od bijelog brezovog drveta i visokim stablima jablana koji su činili pozadinu parku i crkvi Ćirila i Metoda, srušene 1948. godine. Otvoren je 1931. godine, u spomen ljekarnika i načelnika grada Gustava Modrušana.

Sveukupna dužina Promenade je oko 2 500 m. Laganim hodom može se obići za manje od jednog sata. Zbog rekonstrukcije ceste Rijeka – Zagreb, koja je u dijelu današnje Gundulićeve, Preradovićeve i Gajeve bila usko grlo, odmah poslije Drugoga svjetskog rata dio šanca je u tom dijelu zatrpan i preko njega ide prometnica Gundulićeva – Gajeva ulica.