Perivoj Riva

About this listing

Od Trga tri bunara lako se preko vrha poluotoka stiže do već spomenute Nove rive, danas Obale kralja Petra Krešimira IV. Kao što je već rečeno ona je nastala nakon proglašenja Zadra otvorenim gradom i nakon odluke da bi zidine prema Zadarskom kanalu trebalo ukloniti jer smetaju ventilaciji ulica, koje su zimi vlažne, a ljeti vruće. Na mjestu tih zidina izgrađena je promenadna obala, a površinu joj je odredio zaštitni nasip kamenja ispred zidina, što se tu nalazio još od srednjeg vijeka pod nazivom porporela.

Zasipavanje mora između zidina i porporele započelo je 1870., a od 1875. do 1906. je sagrađeno četrnaest velikih četverokatnica. Tu su bili hotel, pošta, tri kavane, a sagrađen je i gat za pristajanje parobroda. Tako je ovaj dio grada postao omiljeno šetalište i sastajalište.

Kako su zgrade građene postepeno, na još neizgrađenim površinama bili su uređeni mali perivoji. Tako je na mjestu današnjeg hotela Zagreb (prije hotel Bristol) bio podignut “Gardino comunale” jer je ta zgrada sagrađena tek 1900. I bastion Citadele je bio parkovno uređen do gradnje internata sv. Dimitrija 1906. god. Nakon izgradnje rive tiskana je serija panoramskih razglednica Zadra s Novom rivom u prvom planu. Na rivi je posađen dvostruki drvored crnika kojima je krošnja oblikovana u obliku kugle, pa iz tog vremena postoji i karikatura iz jednog splitskog satiričkog lista. Pod naslovom “Zadar polipšaje” nacrtana je riva na kojoj su zgrade i drvoredi prikazani kao da su kućice i stabla – dječje igračke, a ljudi – olovni vojnici. Ispod crnika u parteru uređene su cvjetne gredice s kamenim rubnjacima.

Uslijed bombardiranja grada tijekom Drugog svjetskog rata uništen je skoro cijeli poluotok, a tako i zgrade na rivi. Ostale su sačuvane samo četiri. Nakon raspisivanja natječaja za urbanističko rješenje obnove grada i nakon što nijedno rješenje nije zadovoljavalo u dovoljnoj mjeri da bi se dodijelila prva nagrada, došlo se do zaključka da se na rivi do daljnjeg neće graditi. Odlučilo se kao privremeno rješenje urediti perivoj, a projekt je napravio arhitekt Zdenko Sila 1953. godine koji je, poštujući uvjete podneblja, planirao sadnju uglavnom mediteranskog bilja. Iste godine se pristupilo izvedbi, tako da je grad uskoro dobio perivoj veličine 3 ha uz samo more. Drvored i cvjetne gredice su sačuvani, samo se dosadilo stabla na mjestima gdje su stradala. Podizanjem novog perivoja stvorio se zeleni prsten oko poluotoka koji završava na istoku perivojem na bastionu Citadele koji je uređen u sklopu internata sv. Dimitrija (današnja zgrada Filozofskog fakulteta).

Perivoj uz današnju Obalu kralja Petra Krešimira IV, prestao je biti privremeno rješenje, najposjećeniji je zadarski perivoj, a svojom dužinom od preko 800 m, ugođajem i pogledom na Zadarski kanal i otoke, po mnogima predstavlja najljepšu promenadu na Jadranu.