Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

About this listing

Na nešto više od pola sata vožnje od Samobora smjestila su se pluća grada, ekološki očuvano, biološki raznoliko, poviješću bogato područje Parka prirode Žumberak – Samoborsko Gorje. Područje od 333 km2 zaštićeno je 1999. godine i od tada otvorenih ruku dočekuje zaljubljenike u prirodu i široj javnosti otkriva nevjerojatno bogatstvo i posebnosti svog krajolika, biljnog i životinjskog svijeta te geoloških, arheoloških i kulturnih vrednota.

U specifičnom krajoliku gdje se miješaju obilježja Dinarida, Alpa i Panonske nizine, isprepliću se stara sela i zaseoci sa oranicama, livadama, pašnjacima i šumama. Prirodne i kulturne ljepote i vrijednosti ovog kraja nude posjetiteljima zanimljive pješačke trase, planinarske pohode, otkrivanja pradavnih arheoloških lokaliteta, upoznavanje zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta, uživanje u bistrim potocima i skrivenim slapovima te uspone na najviši vrh Samoborskog gorja Japetić kao i do srednjovjekovnog starog grada Okića.

U Parku prirode Žumberak – Samoborsko Gorje možete saznati sve o pradavnim keltskim novčićima “Samoborcima” koji su pronađeni na ovdašnjim lokalitetima, proći Stazom kneževa u Eko centru Budinjak i vidjeti stare grobove-tumule iz starijeg željeznog doba, uključiti se u radionicu Tisućljeće kulinarstva i kuhati po starodobnim, srednjovjekovnim i prapovijesnim receptima, pridružiti se tradicionanim proštenjima kao što je ono Ilinjsko u srpnju na Svetoj Geri, proći poučnom stazom Okićnicom ili pak šetati tragovima ilirske književnice Dragojle Jarnević koja je bila prva žena koja je “svladala” Okić s južne, teže strane i to bosa, a njen uspon na Okić 1843. godine smatra se i uopće prvim hrvatskim alpinističkim pothvatom!

O Parku prirode brinu djelatnici Javne ustanove koja svoje Eko centre ima u Slanom Dolu i Budinjaku uz postaje čuvara prirode u Grdanjcima i Sošicama. Od svibnja traju vikend dežurstva u Centru za posjetitelje u Budinjaku pa je to najbolja polazišna točka za zelenu avanturu u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

U zapadnom dijelu središnje Hrvatske se duž granice sa Slovenijom, između rijeka Kupe i Save, u smjeru sjeveroistok – jugozapad, pruža planinski masiv ispresijecan dubokim dolinama brojnih rječica i brdskih potoka. Strmi obronci obrasli su šumom, a vršne zaravni i blage padine pokrivene su bogatim cvjetnim livadama, pašnjacima, vinogradima, voćnjacima i oranicama. Unutar područja nalazimo i slikovita seoska naselja na visini čak i do 800 m nadmorske visine.

Područje Žumberka i Samoborskog gorja 28. svibnja 1999. odlukom Hrvatskog sabora proglašeno je zaštićenom prirodnom vrijednošću: Parkom prirode. Njime upravlja Javna ustanova “Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje” osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske 16. rujna 1999. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) u parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga. Administrativno, područje Parka se rasprostire kroz dvije županije – Zagrebačku i Karlovačku, tri grada – Samobor, Jastrebarsko i Ozalj te tri općine – Žumberak, Krašić i Klinča Sela.

Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje velike bioraznolikosti kojeg karakteriziraju vrijedna ekološka obilježja te izrazite krajobrazne i kulturno-povijesne vrijednosti. Namjena takvog prostora je znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna. U pogledu biološke, krajobrazne i geološke raznolikosti, područje Žumberka i Samoborskog gorja predstavlja jedan od najvrjednijih prirodnih i kulturnih predjela kontinentalnog dijela Hrvatske kojeg karakterizira jedinstvena mješavina prirodnih i doprirodnih šuma i prostranih travnjaka koji se mozaično izmjenjuju sa kultiviranim krajolikom. Radi se o brdsko-planinskom području, koje obuhvaća južnu stranu Žumberačke gore i cijelo Samoborsko gorje, ukupne površine 34.235 hektara. Najviši vrh je Sveta Gera na 1178 metara nadmorske visine, ujedno i najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske.

Na području Parka nalazimo brojne rijetke i zaštićene vrste kao što su primjerice leptiri travnjaka, veliki predatori, flora gorskih travnjaka u kojoj se ističe 38 vrsta kaćuna (orhideja), glacijalni relikti, endemi podzemlja i dr. Također vrijedi obratiti pažnju na raznolikost osjetljivih i ugroženih staništa poput gorskih livada, vlažnih travnjaka, cretova, lokvi, slapišta, krških spilja, sedrotvornih izvora, itd.

Nekoliko je lokaliteta u Parku koji se razmatraju za poseban stupanj zaštite (cret uz potok Jarak, prašuma Kuta), a neki već imaju status posebno zaštićenih područja:

1. Područje kanjona Slapnice kod Krašića je 1964. proglašeno značajnim krajobrazom. Odlikuje se velikom krajobraznom i biološkom raznolikošću. U ovom iznimnom krajoliku se pred očima posjetitelja izmjenjuju slapovi, spilje, krška vrela i sedrene barijere.
2. Stara bukova šumska sastojina površine 26.27 ha na Japetiću je 1975. proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije. Predstavlja jedinstvenu i reprezentativnu prirodnu vrijednost u kojoj se tijekom posljednjih 45 godina nisu obavljali nikakvi šumskouzgojni ili drugi radovi.
3. Termofilna šuma na brežuljku visine oko 100 m na čijem se vrhu nalazi stari grad Okić proglašena je 1970. park šumom. Odlikuje se izrazitijom biološkom raznolikošću i krajobraznim vrijednostima, a namijenjena je isključivo posjećivanju, odmoru i rekreaciji.

PARK PRIRODE U BROJEVIMA: