Palača Sponza Dubrovnik

About this listing

Jedan od najreprezentativnijih objekata javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika, iz vremena punog uspona i cvata Dubrovačke Republike. Trgovački dubrovački duh znao je dati sebi doličan prostor, potvrdivši svoje bogatstvo i svoju kulturu izgradnjom ove raskošne palače i njezine impresivne fasade

Smještena na sjeveroistočnom dijelu Place, južno od Crkve sv. Nikole na Prijekom, sa zapada Zlatarska ulica, sa istoka Ulica sv. Dominika, u sklopu povijesnog upravnog-sakralnog središta. Takav smještaj u istočnom dijelu grada logični je nastavak i upotpunjenje upravno-sakralnog gradskog središta (sklopa objekata od Kneževog Dvora do Gradskog zvonika sa stolnom crkvom i crkvom gradskog zaštitnika) što ukazuje, kako na istančan osjećaj graditelja i naručioca gradnje da jednom od najraskošnijih zgrada zaokruže urbanističku cjelinu glavnog gradskog trga, tako i na praktični smisao da postave objekt javnog karaktera (carinarnicu) na glavnu gradsku tržnicu.

Najstariji objekt kojeg arhivski podaci spominju na prostoru današnje Sponze je Velika carinarnica, koju dopuna Statuta iz 1296. godine navodi kao već postojeću općinsku zgradu. Velika carinarnica je u tom vremenu (13. stoljeće) samo jedna u nizu općinskih zgrada u istočnom dijelu Grada.

Potreba za izgradnjom većeg, jedinstvenog objekta bila je uvjetovana jakim razvitkom trgovine, u doba najsnažnijeg ekonomskog uspona Dubrovnika, pri čemu su postojeći skladišni prostori u Gradu postali nedovoljni. Ideja je konkretizirana u zaključku Vijeća iz 1513. kada je utvrđeno da se počne razmišljati o izgradnji veće i udobnije građevine.

Prema projektu općinskog inženjera Paskoja Miličevića, sagrađena je i nova zgrada carinarnice – Divona (1516.-1520.). Objedinjujući srednjovjekovni objekt carinarnice, razna skladišta, objekt za skupljanje kišnice (Sponza), radionice obrtnika-zlatara te druge objekte, vezujući ih uz raniju ulicu, koja preoblikuje u veliko dvorište – atrij, Paskoje stvara središnji javni objekt vezan uz trgovinu. Uz navedene sadržaje u zgradi nove carinarnice našla je prostor i kovnica novca i oružana. Tu su se održavali i sastanci Akademije Složnih i Dangubijeh, a kasnije tu su bile škole za djecu vlastele i građana, pravnička škola i tiskara.

I kao što slike dubrovačkih slikara imaju ponekad zlatnu pozadinu, tako i Divona ima gotičke lukove, mrežišta i sve ostale ukrase kasnogotičkog stila. Ona je primjer tog prijelaznog, gotičko-renesansnog stila, korištenog bezbroj puta u stambenoj arhitekturi ovog grada i područja.
Miličevićev projekt, osim rastvorenog trijema u prizemlju i na prvom katu u dvorištu, predlaže i hladoviti trijem na pročelju. Izradili su ga klesari, braća Andrijići iz poznate korčulanske porodice graditelja i skulptora, a bogatu arhitektonsku plastiku cijelog objekta klesali su mnogi manje poznati majstori. U unutrašnjosti pojedina skladišta su obilježena imenima svetaca, ispisanim kapitalom na nadvratnicima ulaza. Na začelnom zidu dvorišta je kipar Beltrand Gallicus izradio je reljef medaljona s Kristovim imenom i dva anđela.

Glavni natpis upozorava na točnost dubrovačkih mjera i upućuje mjerače na opreznost:
FALLERE NOSTRA VETANT· ET FALLI PONDERA· MEQVE PONDERO CVM MERCES· PONDERAT IPSE DEVS (Naši utezi ne daju da se vara i bude prevaren. Kad mjerim robu, mene mjeri sam Bog).

Objekt je posebno dragocjen, jer je ostao sačuvan u svojoj izvornosti prelaznog gotičko-renesansnog stila od vremena izgradnje do danas, unatoč velikoj trešnji 1667. godine koji je uništio veliki dio spomenika Grada i promijenio mu fizionomiju ustupivši mjesto novom, baroknom izričaju.
Divona je i ključni objekt i u pogledu urbanističkog projektiranja. Dok je zapadni rub Place imao već ranije izgrađeni veliki kompleks Franjevačkog samostana i crkve sa zvonikom (na sjevernom dijelu) i velikog Samostana sv. Klare (na južnom dijelu) sada to postiže i istočni kraj izgradnjom carinarnice uz vertikalu gradskog zvonika (na sjeveroistočnom dijelu Place) i srednjovjekovne Crkve sv. Vlaha i gradske lože (na južnom dijelu).
Danas palača Sponza, čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja. Tu je smješten Dubrovački arhiv s dokumentima, iz svih proteklih stoljeća do najnovijeg vremena.