Ozalj

About this listing

Nekoć sjedište moćne hrvatske vlastele i poprište iznimnih kulturno-povijesnih zbivanja, gradić Ozalj i njegova okolica mogu se podičiti bogatom i slavnom prošlošću.

Svoj identitet i turističku promidžbu današnji Ozalj gradi na temeljima vrijedne kulturno-povijesne baštine i tradicijskih posebnosti kraja.

PRVI SPOMEN GRADA OZLJA
Zahvaljujući povoljnom položaju već u prapovijesno doba na vapnenačkoj stijeni nad rijekom nastalo je naselje na tlu ozaljskoga starog grada. Zemunicu smještenu u prirodnom udubljenju stijene možemo smatrati do sada najstarijom otkrivenom nastambom u ovome dijelu Hrvatske. U sjevernom dvorištu grada otkrivena je ranoromanička crkvica, također najstarija na širem panonskom području. Arheološki nalazi prapovijesti, rimskog doba i ranog srednjovjekovlja svjedoče o usponima i padovima, te o neprekinutom kontinuitetu naseljavanja daleko prije 1244. godine, kada je ime grada prvi put zapisano.

Srednjovjekovni Ozalj

Srednjovjekovni je Ozalj bio u posjedu triju najmoćnijih hrvatskih feudalnih porodica: Babonića, Frankopana (od 1398.) i Zrinskih (od 1550.g.). Jednu od najznačajnijih građevina u sklopu ozaljskog starog grada, palaču Zrinskih, dao je 1556.g. izgraditi slavni sigetski junak Nikola Šubić Zrinski. U 17. stoljeću doživljava svoje najsjajnije povijesno razdoblje, postavši neslužbenom hrvatskom prijestolnicom; u njemu stoluje ban Petar Zrinski. Tragičnim smaknućem pobunjenika protiv bečkog apsolutizma, bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine, započinje mračno razdoblje u kojem je grad opustošen i opljačkan.

U 18. stoljeću grof Rajmund Perlas temeljito ga preuređuje, a sljedeći će vlasnik, grof Theodor Batthyány nadozidati drugi kat i do tada pretežito gotičkom gradu dati današnji, barokni izgled. Potom je do 1928. godine grad u posjedu obitelji Thurn und Taxis, od kojih je posljednji vlasnik, knez Albert darovnicom predao stari grad Družbi braće hrvatskog zmaja.

Spomenička vrijednost

Prema svojoj vrijednosti grad pripada prvoj spomeničkoj kategoriji, a u njemu je smješten i Zavičajni muzej koji posjeduje vrijednu arheološku, kulturno-povijesnu, sakralnu i etnografsku (etnopark) zbirku. Od ostalih građevina ističu se barokna župna crkva Sv. Vida (spominje se 1349.) i “kamena palača” stare hidroelektrane iz 1908. godine.

Okolica

Uz Ozalj, kao veoma staro naselje spominje se selo Trg, nekoć planski građeno srednjovjekovno naselje, zatim Vivodina, dvorci i kurije u Jaškovu, Zorkovcu, Grdunu,Hrašću, Vrhovcu (Plepelić – dvor), Trešćerovcu i Gornjem Pokuplju, a u povijesti ovoga kraja značajnu kulturnu i gospodarsku ulogu imao je i pavlinski samostan na Sveticama.

Obilježje

Obilježje Grada Ozlja definirano je Odlukom o grbu i zastavi Grada Ozlja.
Opis grba: U trokutastom-srcolikom štitu u crvenom žuta otvorena kula u pratnji, desno srebrni ključ, lijevo srebrni srp.
Izvornik grba čuva se u Hrvatskom državnom arhivu.
Opis zastave: Zastava je jednobojne žute boje, dimenzija omjera dužine i širine: 2:1, u skladu sa zakonskim odredbama. U sredini zastave na sjecištu dijagonala nalazi se grb grada obostrano, obrubljen zlatno-žutom trakom. Zastava se čuva u zgradi Grada Ozlja u Gradskoj vijećnici.