Medvedgrad

About this listing

Medvedgrad je izgrađen 1254. godine na inicijativu biskupa Filipa, a njegova osnovna zadaća bila je obrana Kaptola i biskupskih posjeda.

Iako je u svojoj povijesti promijenio mnogobrojne vladare, Medvedgrad nikada nije bio opsjedan.

Zahvaljujući obnovi, Medvedgrad je danas u fantastičnom stanju i savršeno dočarava strukturu srednjovjekovnog grada. Valja naglasiti kako je Medvedgrad jedan od najvećih srednjovjekovnih plemićkih gradova – te je nezaobilazna destinacija ljubitelja povijesnih priča.

Dužina Medvedgrada iznosi 170 metara, a svojim obilježjima sjajan je primjer srednjovjekovnog burga. Klasični burg sastoji se od obrambenog zida, branič kule i palasa. Uz ta 3 elementa, Medvedgrad još ima kapelu i cisternu – koje su osigurale normalno funkcioniranje grada.

Obrambeni zidovi i branič kula služili su obrani od neprijateljskih napada, dok je palas bio namijenjen boravku gospodara.

Palas je zapravo više etažna stambena zgrada. U donjoj etaži palasa nalazio se podrum, dok su prizemlje i prvi kat bili namijenjeni boravku gospodara.

Pomalo nestvarno zvuči podatak da je Medvedgrad kroz svoju povijest imao više od 150 gospodara.

Gradom su tako upravljali: hrvatsko-ugarski kraljevi, zagrebačkih biskupi, velikaši i kanonici, itd. Primjerice: ban Mikac, kralj Žigmund, kralj Matijaš Korvin, grofovi Celjski, ban Ivan Karlović, Zrinski, obitelj Erdödy, Gregorijanci, grof Tom Mikulić, barun Franjo Ciculina, grof Kulmer, itd.

Posljednji gospodari Medvedgrada bili su Gregorijanci – koji su grad napustili 1590. godine nakon snažnog potresa. Do kraja 17. stoljeća napušteni su i ostali burgovi na Medvednici.

Mnogi vladari koji su prošli kroz Medvedgrad – ostavili su iza sebe mnogobrojne zanimljive priče. Kroz povijest je Medvedgrad dobio obilježje ‘zlosutnog i tamnog grada’, a u mnogim se pismima iz tadašnjeg doba opisuje kao ‘prokleti grad’.

Najpoznatija priča iz Medvedgrada svakako priča o Crnoj kraljici. U toj se priči spominje žena ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog, Barbara Celjska, koja je prodala dušu vragu.

Legenda kaže kako njeni krici odzvanjaju u noći, a njezino blago leži zakopano u unutrašnjosti medvedgradskih zidina.

Zapadni dio Medvednice je 1981. godine proglašen parkom prirode i kao takav postao je iznimno vrijedan element hrvatskog prirodnog bogatstva. Park je podijeljen na zone u kojima su moguće nikakve, minimalne ili nešto veće intervencije ljudi – s ciljem očuvanja prirode i širenja svjesnosti o važnosti prirodnog bogatstva.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju Medvednica je postala dio ekološke mreže NATURA 2000. Cilj je zaštiti prirodna bogatstva parka prirode, kao i biljnu te životinjsku raznolikost tog kraja.

Medvedgrad u svemu tome ima važnu ulogu jer nastoji promicati znanje i svjesnost ljudi o važnosti prirodnog bogatstva.