Karolina (Karolinska cesta)

About this listing

Karolina (Karolinska cesta) je bila prva cesta koja je vodila iz kontinentalnog dijela Hrvatske za Rijeku, a samim tim i prvi značajniji žitni put iz Podunavlja i Posavine prema Jadranu. Nazvana je po austrijskom caru Karlu VI. (1711. – 1740.), koji je inicirao gradnju i koji se prvi njome provezao još dok je trajala gradnja.

Zbog uštede novca cesta je probijena po uskoj trasi, najkraćim mogućim pravcem kroz teški i nenastanjeni teren po oštrim zavojima i strmim usponima, pa se zbog toga vrlo brzo pokazala neadekvatnom i moralo je doći do gradnje ceste po nekom drugom pravcu.

Ipak, izgradnjom Karoline u Gorski kotar je pristiglo najviše doseljenika, osobito u područje Vrbovskog, Ravne Gore, Mrkoplja, Fužina i Zlobina. U najvećem broju se radilo o imigrantima iz Primorja, Slovencima, Česima i stanovnicima Vojne krajine (izbjeglicama pred Turcima).

Cesta je i dan danas atraktivna i neobična upravo zbog svojih graditeljskih karakteristika (strmi usponi), divlje netaknute prirode i niza malih mjesta, a današnja autocesta svojim jednim dijelom koristi najbolje dijelove Karoline i nešto kasnije izgrađene Lujzijane.

Trasa Karoline bila je: Karlovac – Dubovac – Novigrad na Dobri – Bosiljevo – Vrbovsko – Ravna Gora – Stari Laz – Mrkopalj – Fužine – Zlobin – Meja (s odvojcima prema Hreljin – Kraljevica i Bakar – Rijeka.

Karolina je duga 159,7 kilometara, sagrađena je između 1726. i 1732. godine, obnovljena 1780., a asfaltirana 1974. godine.