Kalnik

About this listing

Izlet na Kalnik odličan je izbor za svakoga tko želi upoznati nešto novo i neobično. Za razliku od većine drugih planina u Hrvatskom zagorju ili na njegovom rubu, na Kalniku ćete susresti slikovite okomite stijene, a posebno je zanimljivo što se te stijene nalaze na samome rubu prostrane ravnice te se zahvaljujući tome s njih pružaju široki i daleki vidici. Kalničke se stijene pružaju poput golemog nazubljenog zida i stvaraju neobičnu sliku za svakoga tko gleda na Kalnik s južne strane, iz smjera Križevaca.

Kalnik se nalazi na granici Zagorja, Prigorja i Podravine, oko 80 km od Zagreba. Ovdje posjetitelja dočekuju živopisan šumski svijet, poučna staza i ostaci dviju starih gradina. Manja od njih nalazi se na vrhu Malog Kalnika, a veća na Velikom Kalniku. Veliki Kalnik bio je nekoć čak proglašen čak i kraljevskom palačom. Bilo je to u vrijeme kralja Sigismunda, čija je žena Barbara Celjska, poznata u legendama i kao »Crna kraljica«, često dolazila ovamo. Grad se prvi put spominje u 13. stoljeću, a sastojao se od tri dijela. Prvi je sagrađen u doba provale Tatara, kada se u njemu neko vrijeme skrivao kralj Bela IV uz kojega se veže i legenda o kalničkim »šljivarima«. Naime, po legendi su stanovnici podkalničkih sela svojim šljivama prehranili kralja, zbog čega im je on dodijelio plemićke časti.

Onaj tko se želi planinarski uputiti na Kalnik, treba znati da je Kalnik prometno izdvojen i udaljen od glavnih prometnica. Onaj tko ide autom, može se koristiti cestom koja vodi do samoga planinarskog doma, mjestimice vrlo strmo – i do 18%. Cesta prema domu odvaja se od ceste Križevci – Gornja Rijeka i vodi preko sela Sudovca i sela Kalnika.

Većina posjetitelja običava se autom dovesti do planinarskog doma, pa odatle poći na planinarenje. Posebno je zanimljivo obići kalničku kružnu Poučnu stazu koja obilazi najviši vrh Kalnika Vranilac. Dugačka je 5 km i može se prijeći lakom šetnjom za 2-3 sata. Duž puta je postavljeno deset ploča s opisom pojedinih zanimljivosti.

Vrh Vranilac, najviši vrh Kalničke gore, ime je dobio vjerojatno po biljci vranilovoj travi. Najviša točka, visoka 643 metra, označena je geodetskim stupom, a malo pod vrhom stoji i nadaleko vidljiv televizijski odašiljač. Od vrha prema sjeveroistoku strši niz stjenovitih zubaca, kojima su planinari nadjenuli naziv »sedam zuba«. Planinarski putovi za Vranilac vode s dvije strane. Sa sjeverne strane proveden je put za koji treba dosta penjačke spretnosti, pa je bolje i za uspon i za silazak s vrha koristiti cestu koja s južne strane vodi do odašiljača. Na vrh se može stići i usponom preko »sedam zuba«, ali se taj put preporučuje samo iskusnim planinarima, a na nekim je mjestima osiguran kimovima i sajlama, poput pravog alpskog puta.

Od planinarskog doma, osim na poučnu stazu, Vranilac ili Veliki Kalnik, može se poći i na vrh Pecu (40 minuta) ili u slikovit tjesnac Vratno (sat i pol). Prvi je cilj poznat po biljnom bogatstvu, a drugi po lovačkom domu, igralištu, obližnjem vidikovcu Škrinja i trima špiljama u blizini.

Veoma zanimljiva mogućnost je uspon na Mali Kalnik (40 min), stjenoviti vršak na kojemu se nalaze ruševine Pustog grada. Vršni dio Malog Kalnika je zaštićen kao specijalni botanički rezervat. Od Malog Kalnika prema Vranilcu i planinarskom domu markacije su bolje, a put je ugodan jer vodi ujednačenom visinom i šumskom hladovinom.