Ježević (Sutina)_PS Pume (Velika Duvjakuša)_Troglav

About this listing

Ako se dolazi iz smjera Sinja, u naselju Hrvace treba skrenuti desno prema Biteliću, nakon kojeg treba voziti sjevernom stranom Peručkog jezera. Kada se prođe naselje Garjak, a neposredno prije Ježevića, na Suhopolju, treba skrenuti desno na makadamsku cestu koja vodi u Sutinu i voziti 2,9 km da bi se došlo do zarušenih kuća u zaselku Sutina, gdje se nalazi proširenje na kojem se može parkirati nekoliko automobila, i to je početna točka uspone.

Ako se dolazi iz smjera Knina, neposredno prije ulaska u mjesto Vrliku, treba skrenuti lijevo za Ježević. Ovo skretanje je opskrbljeno i smjerokazom pa ako se pazi ne može se pogriješiti. U nastavku treba voziti kroz selo Ježević i prije skretanja za zaselak Garjak, odmah iza autobusnog stajališta treba skrenuti lijevo i nastaviti makadamskom cestom na način opisan dolaska iz smjera Sinja.

Makadamska cesta do napuštenog zaselka Sutina je dobra u kolovozu ali je mjestimično zarasla u šikaru i treba odlučiti da li se voziti ovih 2,9 km ili odmah nakon skretanja s asfaltne ceste, započeti s usponom. Markacije počinju odmah nakon skretanja s asfaltne ceste a smjer uspona je naznačen na nadstrešnici autobusnog stajališta.

Od skretanja s asfaltne ceste planinarska staza slijedi makadamsku cestu, prolazi pored ruševina zaselka Sutina, i nakon prijeđenih gotovo 4 km, dolazi do točke u kojoj započinje usponom po dobroj planinarskoj stazi. U nastavku, uspon vodi kroz visoku makiju po dobro označenoj planinarskoj stazi, koja s desne strane zaobilazi Crvene grede, te nastavlja malo oštrije uzbrdo preko područja Debele Grede, a nakon izlaska iz područja visoke makije, dolazi na križanje planinarskih puteva. Ovaj dio uspona je ugodan i unatoč tome što se na njemu savladava značajnija visinska razlika, nije naporan. Uz to, vodi kroz visoku makiju, povremeno izlazeći na proplanke s kojih se otvaraju jako lijepi vidici.

Na spomenutom križanju planinarskih putova treba skrenuti desno jer smjer lijevo vodi prema Corin Lacmenu. Nakon skretanja, uspon se nastavlja po goleti koja je u naravi zatravljeni kamenjar, a staza vodi po serpentinama, dobro je označena i jednostavna za slijediti, sve do izlaska na prijevoj. I ovaj dio uspona nije naporan jer je planinarska staza dosta dobro izvedena. Općenito se može reći da je ovaj uspon jedan od ugodnijih iako se na njemu savladava relativno visoka visinska razlika, nije naporan niti zamoran, pa ostaje planinaru u jako lijepoj uspomeni. Vidici s ovog dijela uspona nisu ometani i jako su lijepi.

Kada se iziđe na prijevoj otvori se nezaboravni vidik na Veliku Duvjakušu obraslu klekovinom koja se izdvaja od ostatka travnate visoravni i okolnih vrhova. Kada se prijeđe prvi veći dolac i na prijevoju prije Romića lokve, dolazi se do križanja planinarskih putova. Ovdje, na ovom križanju treba odlučiti da li će se s usponom nastaviti direktno na Veliku Duvjakušu (Nastaviti ravno) ili preko Planinarske kuće (Pume) (Skrenuti desno).

Na ovom križanju planinarskih putova treba skrenuti desno. Od ovog prijevoja preostaje još 40-tak minuta planinarskom stazom koja jugoistočnom stranom travnatim dolcima obilazi vrh Velike Duvjakuše, te dovodi do planinarskog skloništa Puma.

PS „Puma“ smješteno je u blizini Velike Duvjakuše podno Rosića glavice na 1630 m nadmorske visine – najviši planinarski objekt u RH. To je zidana katnica kapaciteta 20 ležaja u potkrovlju. U prizemlju se nalazi opremljena velika kuhinja s blagovaonicom sa zatvorenom verandom u kojoj je smještena cisterna s pitkom vodom. Ispred kuće je nadstrešnica s velikom ograđenom terasom s koje se pružaju neometani vidici od najviše planinarske kuće u Hrvatskoj. Ovo planinarsko sklonište je odlična  baza za  višednevne ture i obilazak okolnih vrhova, Velike Duvjakuše, Troglava, Jankova brda…

Neposredno iza planinarskog skloništa nalazi se smjerokaz koji upućuje na Veliku Duvjakušu, Jankovo brdo i Troglav. Od kuće za uspon na Troglav potrebno je 1 h i 30 minuta laganog hoda. Markirana staze kreće šumskom cestom prema zapadu i nakon stotinjak metara skreće desno prema sjeveru na planinarsku stazu, te dovodi do križanja putova na kojem treba skrenuti desno za Troglav. Od ovog križanja pruža se prekrasan pogled na Troglav.

U nastavku uspona planinarska staza ponovo dovodi na šumsku cestu po kojoj nastavlja spust do slijedećeg križanja planinarskih putova na kojem ponovo treba skrenuti desno i nastaviti do  mjesta gdje staza napušta cestu i ulazi na planinarski stazu. Tu je postavljen i smjerokaz koji upućuje na Troglav (1 h) i Jankovo brdo (3 h).

Od ovog smjerokaza dobro markirana i ugažena staza vodi uzbrdo umjerenim usponom po zatravljenom kamenjaru i krškoj goleti, jednostavna je za snalaženje. Dobivanjem na visini pogledi su sve širi i ljepši. Nakon prijeđenih 1,4 km, dolazi se na križanje planinarskih puteva na kojem treba nastaviti ravno prema Troglavu, dok lijevo se odvaja put za Jankovo brdo.

U nastavku slijedi nešto umjereniji uspon 450 m do slijedećeg križanja na prijevoju podno samog vrha, gdje se s lijeve strane ubada staza Mary, koja dovodi na vrh s bosanske strane. Od prijevoja uslijedio je kratki uspon do geodetskog stupa koji označava vrh Troglava.

Vrh Troglava (1913 m) je mala zaobljena zaravan označena geodetskim stupom kao stalna točka izmjere, na kojem je ispisan naziv i nadmorska visina. Nekoliko metara niže prema jugu nalazi se planinarski žig. Planina Troglav kao masiv dugačka je 30, a široka 10 km. Granično je područje između Bosne i Dalmacije i poveznica između Dinare i Kamešnice. Udaljen je svega 2 km od Hrvatske granice i 22 km od naselja Uništa. Troglav je kao i što sam naziv govori, planinski splet koji se sastoji od tri vrha ili tri glave (Mali 1661 m, Srednji 1790 m i Veliki Troglav1913 m), dok neki u njegovom imenu vide trag pred kršćanskog vjerovanja i staroslavenske mitologije.

Zbog svoje visine sa vrha se neometano pružaju nezaboravni i prekrasni vidici u svim smjerovima. Jasno se vidi Dinara, Promina, Kijevski bat, Cetinsko i Livanjsko polje, Jezero Peruća, Kamešnica. Posebno upečatljivu sliku ostavlja pogled na obronke sipara i travnatih zaravni.

Statistika i pregled staze