Gradska knjižnica Krapina

About this listing

Na inicijativu Krapinca Stjepana Ortnera početkom 20. stoljeća započinje osnivanje pučkih knjižnica. Taj je prijedlog Ortner iznio na Skupštini Društva hrvatskih književnika 1903. u Zagrebu. “Bez njih ne bi smjelo biti ni zadnje mjesto u domovini. Mjesto koje nema knjižnice, slično je seljačkom dvorištu bez studenca” kaže Ortner i nastavlja: “Prvu hrvatsku pučku knjižnicu osnovao sam ja knjigama iz moje knjižnice u mom rodnom mjestu Krapini”. Njegovom inicijativom osniva se 1904. Hrvatsko društvo za pučku prosvjetu koje nakon dvije godine rada potvrđuje svoja pravila u kojima se posebno naglašava kako je svrha društva promicanje ćudorednog duševnog i gospodarskog razvitka svega naroda koji hrvatski govori, te osnivanje naučnih tečajeva, poučnih predavanja i sl. Osim Ortnera u krapinskoj pučkoj knjižnici je u to vrijeme radio i Milan Zorko. Početkom 1. svjetskog rata raspada se središnjica Hrvatskog društva za pučku prosvjetu pa time nastaju i poteškoće u radu knjižnica. Isto se događa i sa knjižnicom u Krapini koja je do tada djelovala u prostorijama novosagrađene pučke škole. Knjižnica u tijeku rata nije djelovala.

Osim navedenih svoje knjižnice imali su u Krapini i kulturno društvo “Napredak” i “Hrvatski sokol” (koji 1909. osniva svoju knjižnicu), “Hrvatsko pjevačko društvo Zagorac”, “Đačko ferijalno udruženje za narodnu prosvjetu” (koje iza 1. svjetskog rata osniva svoju knjižnicu). 1930. godine, dakle gotovo 3 desetljeća po prestanku djelovanja, ponovo oživljava s radom Čitaonica u Krapini. No, iz dokumenata zaključujemo kako je bila isključivo čitaonica novina, među kojima se spominju: Atlantis, Hrvatska prosvjeta, Hrvatska revija, Jutarnji list, Kaleidoskop, Književnik, Kulisa, Nova Europa, Novosti, Obitelj, Obzor, Politika, Riječ, Slovenac, Vez i vezilja, Ženski list, pa čak i bečki Wiener Journal . U vrijeme Drugog svjetskog rata djelovala je Knjižnica Hrvatske čitaonice, no o njoj je najmanje podataka u literaturi.

Po završetku 2. svjetskog rata osniva se Kotarska knjižnica koja osnivanjem Narodnog sveučilišta 1962. godine prelazi u sastav Pučkog otvorenog učilišta u Šetalištu hrvatskog narodnog preporoda. (U razdoblju od 1.11.1999. do 15.10.2003. knjižnica je zbog preuređenja prostorija privremeno djelovala u zgradi Gradske galerije, Magistratska 25.)

Tijekom 2003. godine završava se rekonstrukcija i adaptacija prostora današnje knjižnice. Svečano otvorenje novouređenog prostora izvršeno je početkom Mjeseca hrvatske knjige 2003. godine.

Početkom 2006. godine knjižnica se odvaja od Pučkog otvorenog učilišta u samostalnu ustanovu koja nosi naziv Gradska knjižnica Krapina.

Danas su u knjižnici na 800 m2 u 4 etaže smješteni: Odjel za odrasle korisnike, Odjel za djecu, Studijski odjel, Zavičajna zbirka, spremište te uredski prostori za djelatnike. Osim posudbe knjižne i neknjižne građe knjižnica omogućava u svojim prostorima uvjete za rad i stručno usavršavanje svim građanima Krapine, napose đacima i studentima, vrši uslugu međuknjižnične posudbe, tematska i bibliografska pretraživanja vlastitih i zbirki drugih knjižnica, usluge kopiranja, skeniranja i ispisa dokumenata. Danas knjižnica zapošljava 7 djelatnika, okuplja oko 1.700 članova kojima je na raspolaganju preko 85.000 svezaka knjižne građe, više od 2.000 DVD-a i CD-ROM-ova.

Početkom 2008. godine knjižnica je postala Matična knjižnica zadužena za stručni nadzor i unapređenje knjižničarstva za područje cijele Krapinsko-zagorske županije. Organiziranjem niza predavanja, stručnih skupova, radionica, igraonica, pričaonica, susreta sa književnicima, znanstvenicima i stručnjacima raznih drugih profila sastavni je dio kulturne mape grada i županije.

Kontakt:

• Adresa: Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda 13 49000 Krapina
• Telefon: 049 370 132
• E-mail: gradska.knjiznica.krapina@kr.t-com.hr
• Web stranica
• Facebook