Gornja Rupotina-Kozjak (vrh Sveti Jure)

About this listing

Kozjak » Vrh Sveti Jure, 676 m – HPO

Kozjak je planina koja sa sjeverne strane okružuje grad Kaštela. Njegova je južna padina vrlo strma i klisurasta, a sjeverni kameniti obronci postupno prelaze u valovitu visoravan Zagore. To je u hrvatskom planinarstvu najpoznatije popularno značenje naziva Kozjak, za razliku od manje poznatog ali znatno višeg Velikog Kozjaka iznad Kijeva u Zagori, 1207 m.

Planina Kozjak se proteže od Kliškog lanca na istoku, što Kozjak dijeli od Mosora, i dalje u zapadnom smjeru oko sve do prijevoja Malačka. Najupečatljiviji dio Kozjaka je južna stijena (16 km), koja je ujedno najduža u Hrvatskoj, mada razmjerno male visine (50 – 250 m).

Ime Kozjak vjerojatno je prijevod grčkog imena planine za što utemeljenost pronalazimo u obližnjem Trogiru, čije starogrčko ime Tragurion potječe od tragos = koza.

Najviši vrh ovog primorskog Kozjaka je Veli vrj (779 m) na istoku grebena iznad Kaštel Gomilice. U starijoj literaturi [6] se navode i imena za vrh: Sv. Luka ili Kozjak. Na zapadnom dijelu grebena je poznat Planinarski dom Malačka uz istoimeno sedlo, 466 m. Sveti Ivan Biranj (631 m) najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka. Malo zapadnije od vrha nalazi se kapela sv. Ivana koji se slavi kao zaštitnik Kaštel Lukšića.

S južne strane Kozjaka prevladava mediteranska flora, dok na sjevernim obroncima submediteranska flora. Cijeli Kozjak je isprepleten dobro označenim planinarskim stazama, a ima i četiri planinarska doma.

Tridesetak metara prije vrha nalazi se kamena crkvica Sv. Jure sagrađena na bedemu prapovijesne gradine. Na zidu crkvice nalazi se i metalni žig HPS-a.

Na prostoru vrha ima dosta raznih antenskih sustava, koji umanjuju ljepotu ovog mjesta. Vršna točka je istaknuta na manjoj stijeni a natpis imena je gotovo izblijedio. Na vršnom dijelu posebno oduševljavaju su vidici – jedinstveni na sve strane. Južno Solin, Split i otoci su kao na dlanu, na istoku vrhovi Mosora, Klis i Markezina greda, na sjeveru valovita visoravan, a prema zapadu greben Kozjaka.

Ako se na početnu točku ovog izleta dolazi s autoceste A1 Dalmatine, nakon prolaska naplatnih kućica, na čvoru Dugopolje, treba voziti u smjeru Splita. Kada se dođe do putokaza za skretanje u smjeru Drniša i Klisa, treba skrenuti desno i nastaviti vožnju kroz mjesto Klis Grlo. Kada se isto prođe treba skrenuti desno u prvu ulicu prije tunela i nastaviti vožnju po njoj kroz mjesto Klis. Od ovog mjesta treba nastaviti vožnju cestom u smjeru Splita do mjesta Gornja Rupotina. Dolaskom u ovo mjesto treba voziti do jednog oštrog lijevog zavoja, na kojem se nalazi i autobusna stanica gradskog prijevoza. S lijeve strane je veće privatno parkiralište pa za parkiranje automobila treba pitati za dozvolu. Parkiranje se ne naplaćuje.

Od parkirališta treba krenuti prema autobusnoj stanici i neposredno prije nje skrenuti desno. Nakon skretanja za kratko uspon najprije vodi po asfaltnom putu, na kraju kojeg je drugo moguće parkiranje automobila, koje je rezervirano samo za automobile sa dozvolom. Mislimo, da se ovo parkiralište može slobodno koristiti. U nastavku uspona, kada se prođe posljednja kuća u naselju, pedesetak metara dalje je skretanje lijevo prema penjalištu. Nakon penjališta, planinarska staza vodi u serpentinama kroz visoku borovu šumu, prolazi jedno kraće osigurano uspinjanje uz stijenu, nakon koje nastavlja dalje do izlaska na protupožarni put.

Nakon križanja sa protupožarnim putom, na koji treba skrenuti lijevo, i daljnji uspon se najprije nastavlja po njemu do kraja, nakon čega se nastavlja po građenoj pješačkoj stazi, koja u početku vodi kroz šumu visoke makije, nakon koje ulazi u usjek kroz koji nastavlja dalje oštro uzbrdo, po serpentinama i siparu, do izlaska iz usjeka.

Kada se iziđe iz usjeka, planinarska staza nastavlja malo položenije, u smjeru zapada, kroz nisku makiju i zatravljeni kamenjar, sve do crkvice na vrhu koja je posvećena Svetom Juri.

Statistika i pregled staze