Gornja Brela (Subotišće) » Bukovac » Zec » Ćorlina » Šćirovac

About this listing

Autocestu A1 treba napustiti na čvoru Šestanovac i kada se prođu naplatne kućice vožnju treba nastaviti do Gornjih Brela. U samom središtu mjesta Gornja Brela, u naselju Subotišće, kada se prođe Supermarket Studenac, treba skrenuti lijevo i odmah nakon skretanja parkirati automobil to je početna točka ovog planinarskog izleta.

Gornja Brela su poznata od 950. godine pod imenom Berulia. Naselje je podijeljeno na 5 dijelova – zaseoka: Subotišće, Škrabići, Carevići, Zaveterje i Gornja Mala. Gotovo cjelokupno područje Brela Gornjih nalazi se unutar Parka prirode Biokovo. U središtu mjesta se nalazi Prezentacijski centar Parka prirode Biokovo, kao i muzejska Zbirka breljanske baštine, lokalnog Društva prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana – “Brolanenses”, koje djeluje na području općine Brela od 1994. godine.

Poučna staza Putovima drevne Berulije od Subotišća do Crkve sv. Nikole duga je oko 2.700 m, a savladava se za oko sat vremena u jednom smjeru, ovisno o fizičkoj spremi posjetitelja. Ovo je prva dionica ovog planinarskog izleta. Obilježena je s devet poučnih informativnih tabli.

„Poučna staza dalje vodi do nedavno iseljenog naselja Gornja Mala sa starom crkvom Gospe od zdravlja iz prijelaza sa 17. na 18. stoljeće, starim kamenim kućama, guvnima i bunarima. Staza dalje sa svoje desne strane ostavlja ilirsko groblje zvano Gomila i drevno naselje Besedišće, prolazi pokraj drevnog naselja Klešići, izvora Vodice, špilja Mrkore, te guste borove šume znakovitog naziva Dubrava, do crkve svetog Nikole (572 m nadmorske visine) iz 14. stoljeća – donedavnom stoljetnom zaštitniku Brela.

Tragovi minulih vremena svjedoče na svakom koraku: pašnjaci i livade, vrela „žive“ izvorske vode, torovi i pastirske staje na padinama pitome planine gdje su pasle ovce, koze, konji, mazge i magarad. Lovile s se jarebice i zečevi, a odnedavno divlje svinje i divokoze. Danas se ovim krajolikom sreću ljubitelji prirode: izletnici, planinari, turisti, učeničke ekskurzije, umirovljeničke skupine… Miris vriska, kadulje, žuke i tikovine liječi dušu, mame izletnike i zaljubljenike u ovu pitomu planinu.

Poučna staza ima što pokazati, još više svjedočiti o nepatvorenom prirodnom dragulju, stvaralaštvu žuljevitih ruku ovdašnjih žitelja, privrženih svom ognjištu i stalnoj borbi za održanje i opstanak u skladnom suživotu s prirodom.“

Druga dionica ovog planinarskog izleta vodi od crkvice Svetog Nikole do lovačko-planinarske kuće Bukovac. Od crkvice planinarska staza nastavlja istočno prema markantnom vrhu Bukovac, prolazi kroz borovu šumu, nakon nje izlazi na sipar ispod same stijene Ražnja. Nakon prolaska sipara, planinarska staza nastavlja blagim usponom kanjonom zvanim Ovčje Polje na kojem se nailazi izvor pitke vode. Do izvora potrebno je 30 minuta uspona od crkvice svetog Nikole.

U nastavku planinarska staza vodi desnom stranom kanjona prema Bukovcu. Nakon izlaska iz kanjona, desno pod vrhom u borovoj šumi, smještena je obnovljena planinarska kuća (1030 m). Od izvora do kuće potrebito je oko 1 sat uspona.

U kući ima plinsko kuhalo, električna energija za svjetlo iz solarnih ćelija, a u sklopu je i gustirna s vodom. Ključ od kuće nalazi se u mjestu Donja Brela u HPD Pozjata.

Treća dionica ovog planinarskog izleta vodi od lovačko-planinarske kuće Bukovac do vrha. Od planinarske kuće treba se vratiti na markiranu stazu uspona i nastaviti po njoj do prijevoja, na kojem treba skrenuti desno i nastaviti uspon po nemarkiranoj stazi do vrha Bukovac. Ovaj dio planinarske staze vodi kroz rijetku borovu šumu, po travnatom terenu, na kojem je jasno vidljiva ugažena planinarska staza, koja je uz to i markirana do prijevoja. Ovaj dio uspona iznimno je ugodan i nezaboravan.

S vrha su nezaboravni vidici na obalu od Omiša do Makarske i dalje za lijepoga vremena, a također na centralni masiv Biokova, te na amfiteatar kojega zatvaraju markantni biokovski vrhovi Veliki Šibenika – Sveti Ilija – Šćirovac – Bukovac.

Nakon povratka s vrha Bukovac do Bukovačkih draga, uspon treba nastaviti po južnom obronku Zeca. Planinarska staza vodi oštro uzbrdo, po izohipsi, prema sjeverozapadu, naporna je i dosta neugodna za hodanje. Puna je škrapa i traži punu koncentraciju pri svakom napravljenom koraku. Kada se iziđe na greben, situacija se potpuno mijenja. Hodanje postaje ugodno i može se uživati u vidicima otvorenim u svim smjerovima. Planinarska staza vodi najprije preko vrha Zec a nakon njega preko vrha Ćorlina. Kada se prođe potonji vrh, uspon se i dalje nastavlja po grebenu do prijevoja podno vrha Šćirova. Od ovog prijevoja do vrha je kratak i komforan uspon.

Vrh je označen hrpom kamenja, na jednom većem piše ime vrha i nadmorska visina. S vrha se pruža jako lijep pogled u svim smjerovima, a naročito je upečatljiv prema jugoistoku na sve vrhove Biokova. Žig je ugrađen u stijenu neposredno pored oznake vrha.

Statistika i pregled staze