Etno-eko selo Humac, Hvar

About this listing

Pretpovijesno pastirsko selo Humac na otoku Hvaru, u blizini Jelse, zacijelo se budi iz višestoljetnog sna zahvaljujući brizi zajednice i temeljitoj obnovi, i prilagodbi njegovih sadržaja za seoski turizam ne samo u tom podneblju Lijepe naše.

Eko-etno selo Humac na otoku Hvaru, udaljeno oko sedam kilometara istočno od Jelse i datira iz 13. stoljeća, poznato je pastirsko naselje koje je u cijelosti godinama napušteno. U Humcu još nema tekuće vode niti električne energije, makar mu je to bilo davno obećano. Unatoč tome ne nedostaje mu posjetitelja – skupine turista tijekom posebice tijekom ljeta, baš kao i lokalnih mještana iz sela Vrsnik, čiji su stanovnici poznati zemljoradnici i vlasnici imanja na području Humca.

Svi ističu kako je u njemu ipak najživlje u lipnju svake godine, baš kako je to bilo i ove, na Dan svetih Ivana i Pavla, kada se otočani okupe u tom mjestu. Svima ondje dobro dođe i restoran, konoba, čiji vlasnik čuva ključeve malenog muzeja u crkvi, a poznata je i tamošnja usluga rekreativnog jahanja na konjima što je također jedinstven primjer na otoku Hvaru. U Humcu je i polazišna točka izletnika prema glasovitoj Grapčevoj špilji iz mlađeg kamenog doba (oko 2.5000. god. prije Krista) – ponedjeljkom, srijedom i subotom.

Inače, do sada je u obnovu eko-etno sela Humac uloženo oko milijun kuna, a najavljena je i nova akcija na elektrifikaciji tog mjesta. Mjerodavni ističu kako će se sve raditi pod strogim nadzorom stručnjaka konzervatora kako se ne bi napravili ni najmanji propusti tijekom revitalizacije kompleksa.

I svaki zahvat na objektima takvog karaktera podignutih davno, čak prije osam stoljeća u suhozidu, iznimno je zahtjevan, težak i odgovoran posao za izvođače radova od koji se traži naglašena pozornost. Manje-više svi očekuju kako će organizator i djelatnici kvalitetno odraditi i preostale poslove, dakako uz nadzor stručnjaka splitskog Konzervatorskog odjela. To tvrdi Ivan Grgičević, tajnik Udruge Humac ističući kako je riječ otočnom naselju u kojem ni jedna obitelj ne živi stalno. Kaže kako ljudi, odnosno vlasnici svojih imanja tamo tek povremeno dolaze, i to u sezoni određenih poljoprivrednih, težačkih radova. Napominje kako više od 20 godina tijekom ljetne turističke sezone u Humcu radi, funkcionira konoba čiji je vlasnik Jakov Franičević, koji je ujedno i predsjednik Udruge Humac.

“On gotovo tijekom cijelog ljeta stalno boravi u Humcu pa je na neki način i čuvar tog našeg mirnog, tihog i živopisnog eko-etno sela koji je satkan u suhozidu zagrljen miomirisnim mediteranskim raslinjem. Naime, Udruga Humac je utemeljena prije 30-ak godina s ciljem revitalizacije naselja Humac, no posebnost tog našeg eko-etno sela je u tome što u njemu, otkako postoji, nikad nisu boravili stanovnici, stanovali ljudi. Dokaz tome je što uz crkvu u naselju ne postoji groblje, no Humac je prepoznatljiv i po čuvenoj Grapčevoj špilji o kojoj su naraštaji učili još iz osnovnoškolskih udžbenika, odnosno u školskim klupama.

Grapčeva špilja je jedan od najstarijih nalazišta ne samo na otoku Hvaru, nego i u cijeloj Dalmaciji, a u njoj postoje dvije prostorije – ulazni hodnik veličine oko 13,5 x 5 m te još jedan veći prostor veličine 22 x 22 metra koja je okružena komorama. Veličanstven prizor predstavljaju stalaktiti i stalagmiti koji dominiraju špiljom, posebice kada su osvijetljeni svijećama. Samoća i mir špilje pružaju savršeno mjesto za razmišljanje, promišljanje. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije je prije šest godina službeno otvorila Grapčevu špilju posjetiteljima, koja je 1964. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode. Inače, njome od 1996. godine upravlja navedena ustanova koja je započela i temeljite biospeleološka istraživanja“, ističe Ivan Grgičević, što potvrđuju i u TZO Jelsa.

Tvrde kako su stanovnici naselja Vrsnik oduvijek imali svoje posjede na tom području. Tako se formiralo to naselje, najprije kao stočarsko, a onda i kao ratarsko, dok gradnja postojećih objekata datira negdje iz 13. stoljeća. Objekti su pretežito podignuti u suhozidu te je sve vrlo zanimljivo vidjeti pa tamo treba doći te osjetiti dar čiste iskonske mediteranske prirode. Udruga Humac je smatrala kako je takvu gradnju – graditeljstvo u suhozidu – na neki način potrebito sačuvati i budućim naraštajima, naselje revitalizirati, prenamijeniti ga i prilagoditi ruralnom turizmu.

Dakako, predstaviti ga i zainteresiranim gostima i u smislu turističke ponude, također omogućiti i razvoj stacionarnog turizma te osigurati ugodan boravak i smještaj zainteresiranih gostiju u njemu. Kažimo kako je specifičnost Udruge Humac i u tome što njezini članovi mogu biti samo ljudi koji su vlasnici posjeda u tom ruralnom prostoru eko-etno sela Humac. Podsjetimo kako je nadaleko čuvenu Grapčevu špilju istražio akademik Grga Novak.

“U njoj su nađeni brojni nalazi špiljskog pračovjeka, no ona je dakle posljednjih godina obnovljena uz nadzor stručnjaka Javne ustanove za gospodarenje posebnim dijelovima prirode, u nazočnosti konzervatora. Grapčeva špilja u Humcu na otoku Hvaru je dostupna svakom zainteresiranom posjetitelju, a otvorena je tijekom cijelog ljeta i za turiste. Dakako, i to je jedan od bitnih motiva dolaska gostiju u središte otoka Hvara. Naime, to je i dodatni motiv kako u cijelosti treba obnoviti naselje Humac koje je prenamijenjeno u eko-etno selo.

Objekti se moraju učvrstiti, biti sigurni i prilagoditi gostima, a namijenjeni su i kao dopuna ponude ruralnog turizma – ne samo na otoku Hvaru. Očekujemo kako će eko-etno selo Humac biti i jednodnevno izletište, ne samo posjetitelja s područja otoka Hvara, a tu će postojati i mogućnost da gosti u njemu borave i više vremena, odnosno više dana – u specifičnu ambijentu. Tu mogu doživjeti život izvornog, uređenog izvornog ruralnog naselja na način kako bi nazočili, primjerice u berbi smokava, grožđa, rogača, maslina; berbi i destilaciji lavandina ulja, eteričnog ulja; odnosno tako bi svi mogli vidjeti kako se bere, destilira lavanda te eventualno finalizira u nekakav finalni proizvod“, objašnjava Ivan Grgičević, naglašavajući:

“Do sada smo za projekt revitalizacije eko-etno sela Humac najveću novčanu potporu dobili od Splitsko-dalmatinske županije koja je prije 7-8 godina osnovala Fond za pomoć eko-etno selima na svom području kojih sada ima više od dvadeset. Razvojna agencija SDŽ Rera je prije 3-4 godine kandidirala Humac za sredstva iz pred pristupnih fondova, kao međunarodnu suradnju u sklopu Projekta Eko-etno sela otoka Hvara.

U taj su projekt uključena još i eko-etno sela Veliko Grablje, Malo Grablje, Brusje, Rudina. Zahvaljujući baš tom projektu uspjelo se dobiti oko 550.000 eura pa je tako i na područja naselja Humac utrošen dio sredstava. Tim je sredstvima izvršena obnova odnosno rekonstrukcija mjesnog središnjeg trga, napravljena rekonstrukcija jedne manje kuće, kao buduće suvenirnice. Tako se napravilo nekoliko značajnih zahvata u obnovi hvale vrijednih objekata u sklopu eko-etno sela Humac“.

No, sve govori kao se prastaro naselje Humac u središnjem dijelu otoka Hvara budi iz stoljetnog sna te uz potporu lokalnih i državnih institucija ponuditi svijetu ono što je stoljećima sačuvalo u svojim njedrima – čistoću prirode, povijesno-kulturne raritete, bogatu tradiciju. No, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije mr. sc. Joško Stella tvrdi kako su eko-etno sela nadasve idealna mjesta za opuštanje u miru i tišini, u zvucima čiste prirode dalmatinsko-mediteranskog ambijenta što modernim turistima mnogo znači jer svi traže nešto novo i posebno, ono što nemaju u svojoj sredini gdje su odrasli, i gdje rade negdje daleko izvan Dalmacije odnosno Hrvatske. Drugim riječima oni traže nešto drukčije, prirodno, baš ono što im nude dalmatinska sela u ruralnom prostoru Zagore, na dalmatinskim otocima te u priobalju.

Bartul Tomčića 1928. započeo sadnju lavande i proizvodnju lavandina ulja

“Ponad Malog Grablja je i Veliko Grablje na otoku Hvaru, koje je poznato po uzgoju lavande i proizvodnji lavandina ulja. Primjerice, na otoku Hvaru ima šest eko-etno sela, od kojih su četiri samo na području Grada Hvara. Od mnogih zanimljivih i korisnih turističkih manifestacija, koje su se na otoku Hvaru održavale i tijekom ovogodišnje turističke sezone, treba istaknuti festival lavande koji je održan krajem lipnja ove godine.

Naime, uzgoj lavande na otoku Hvaru započeo je na imanju Bartula Tomčića, koji je u tom ruralnom prostoru počeo saditi lavandu, dakako i prodavati lavandino ulje, još daleke 1928. godine. Upućeni kažu kako je to početak sustavnog uzgoja lavande i proizvodnje lavandina ulja na otoku Hvaru. Poslije toga su i sumještani počeli saditi lavandu i proizvoditi lavandino ulje. Zato je to mjesto poslije toga bilo poznato po uzgoju lavande i proizvodnji lavandina ulja što je u nekom smislu iniciralo i gospodarski preporod tog kraja, a sve se u pozitivnom smislu reflektiralo i na razvoj seoskom turizmu na otoku Hvaru“, ocjenjuje mr. sc. Joško Stella.