Dvorac Velika Horvatska

About this listing

Prema legendi, Horvatska je dobila pridjev Velika još u doba osmanlijskih osvajanja, kad je svega 25 mladića obranilo mjesto od Turaka. Naravno, to je legenda, a činjenica je da je ovo mjesto u prošlosti pripadalo pod velikotaborsko vlastelinstvo, čiji su dio bili i Miljana, Mali Tabor te, naravno, Veliki Tabor, dok je vlasnik svih spomenutih imanja bila obitelj Ratkaj.

Prvi spomen dvorca, odnosno tadašnje kurije, datira u 1571. godinu, a 40 godina kasnije izgrađen je sam dvorac, o čemu svjedoči natpis koji se nalazio iznad ulaznog portala, koji je kasnije ugrađen u ostatak sjevernog krila.

Iako su Ratkajevi bili vlasnici Velike Horvatske (Horwaczke) sve do kraja 18. stoljeća, kada ta obitelj i izumire, dvorac je, prema spomenutom natpisu, izgradila obitelj Palffy Erdödy.
Nakon Erdödyja i Ratkajevih, kroz iduća se desetljeća kao vlasnici pojavljuju Jankovići Bribirski, Thuguti i Ottenfelsi. Jedno se vrijeme dvorac koristio čak i kao samostan.

U 19. stoljeću oko utvrde se uredio pejzažni perivoj i to s tri strane građevine, dok je sjeverna strana ‘gledala’ na gospodarski dio imanja. S početkom Prvoga svjetskog rata, perivoj je prodan lokalnim seljacima i pretvoren u polja i oranice, a u dvorcu je otvorena osnovna škola.

Danas je od toga baroknog četverokrilnog dvorca ostalo samo jedno krilo, budući da je preostali dio Velike Horvatske u 20. stoljeću pretvoren u građevinski materijal, no, i taj posljednji dio je u prilično lošem stanju, iako pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, te vapi za obnovom.