Dvorac Janković

About this listing

Dvorac grofa Antuna Jankovića iz 18. stoljeća koji se nalazi u samom središtu grada zaštićeni je spomenik kulture Republike Hrvatske 1. kategorije i jedna od najvrjednijih baroknih građevina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Krucijalni moment u razvitku sadašnjeg Daruvara predstavlja dolazak obitelji Antuna Jankovića na ove prostore. Godine 1745. Antun Janković je od kraljevske komore kupio sjeverni dio dobra Sirač, u kojem se nalazilo i naselje Podborje, područje današnjeg Daruvara. Ime Podborje zadržalo se sve do 28.02.1765. godine kada je kraljica Marija Terezija u diplomi koju je uručila Antunu pl. Jankoviću, dodijelila predikat „de Daruvar“. Pisalo je „castrum Podborje aliter Daruvar“ (grad Podborje, inače zvan Daruvar), a sve od grba Antuna pl. Jankovića u kojem je bio ždral (na mađarskom-daru), kojega je on kao plemić naslijedio od djeda Bonaventure Jankovića, porijeklom iz Baranje.

Antun Janković je sebi u Podborju dao izgraditi dvorac imenom Daruvar (Ždralovgrad) s prostranim parkom oko njega za koji je tadašnji istraživač i putopisac Friedrich Wilhelm von Taube napisao: „To je dvor najljepši u cijeloj kraljevini, pa se ne bi trebao ni u Beču sakrivati“. Budući da je već tada postojalo nekoliko kuća južno od dvorca, ime Daruvar proširilo se i na taj dio naselja.

Dvorac je sagrađen u obliku slova U. Tri krila dvorca obrubljuju dvorište okrenuto prema sjeveru, gdje su se nekada nalazili staklenici i rasadnik u perivoju. U prizemlju i na katu nalazi se šezdeset prostorija. Centralno mjesto u središnjem krilu zauzima najveća prostorija dvorca – salon. Uz ovu plesnu i koncertnu dvoranu, na katu su bile knjižnica, blagovaonica, budoar, spavaće sobe, salon za muškarce i sobe za goste.

U drugoj polovini 19. st. dvorac je prodan Magdaleni Lechner, a nju nasljeđuje Antun Tüköry koji gospodari posjedom sve do kraja prvog svjetskog rata. Trgovište Daruvar 1919. godine otkupljuje dvorac od Hrvatske poljodjelske banke, preuređuje ga i koristi kao školu sve do 2004. godine.

Dvorski perivoj

Dvorski je perivoj nastajao istovremeno s gradnjom dvorca, po nacrtima bečkih arhitekata, a bio je dovršen 1780. godine. U vrijeme Jankovića perivoj se prostirao na 14 ha površine. Perivoj nosi obilježja baroknog i pejzažnog stila, a neka stabla tada posađena u perivoju, još uvijek su živa. Središnjim očuvanim dijelom s južne strane dvorca, ispred glavnog ulaza, dominira muški primjerak stabla Ginkgo biloba. Muško stablo je najveći i najstariji primjerak te vrste u Hrvatskoj s opsegom debla od oko sedam metara, a od 1967. godine je zaštićen kao pojedinačno stablo. Dvorski perivoj je zaštićen u sklopu urbanističke cjeline Daruvar i kao nepokretni spomenik kulture zajedno s dvorcem.