Dvorac Hellenbach

About this listing

Nedaleko od Marije Bistrice, na cesti prema Zlatar Bistrici, perivojem skriven od pogleda, nalazi se ovaj prekrasan dvorac u kojem je živjela obitelj Hellenbach.

Jedan je to od malobrojnih dvoraca u Hrvatskom zagorju u kojem se uspio održati kontinuitet življenja i potpuno očuvati interijer onakav kakav je bio i u prošlom stoljeću. Jednostavan i elegantan klasici­stički koncept pročelja i i tlocrtne organi­zacije svrstavaju ovaj dvorac među najljepše i najvrednije dvorce u Hrvatskoj.

Dokaz je tome i njegova pripadnost visokoj spomeničkoj kategoriji I/O.
Tlocrt dvorca je kvadrat sa stranicom 23 metra. Iz sredine tlocrta izdiže se centralna dvorana visoka kao dvije etaže s bazilikalnim osvjetljenjem. Oko središnje dvorane nižu se sve ostale prostorije. Glavna os dvorca u smjeru istok – zapad počinje ulazom i oktogonalnim foajeom, nastavlja se centralnom pravokutnom dvoranom iz koje se ulazi u glavni salon dvorca, a završava terasom s pogledom na zapad.

Perivoj oko dvorca nastao je nakon izgradnje dvorca, oko sredine 19. stoljeća.
Klasicistička koncepcija prepoznaje se po simetričnoj kompoziciji parkovnog prostora.
Tri staze vodile su od glavnog puta do dvorca. Ulaz u dvorac bio je na suprotnoj, istočnoj strani.
Kolni pristup dvorcu vodio je s južne strane perivoja i tako ga dijelio od gospodarskog kompleksa. Perivoj je bio velik oko 1,4 hektara. Uz glavni put i uz jednu od tri prilazne staze postojao je drvored kojeg danas više nema. Na katastarskoj karti iz 1924. godine vide se izmjene kompozicije perivoja.

Nestale su tri prilazne staze dvorcu kao i kolni pristup s juga. Uspostavljen je novi kolno-pješački prilaz dvorcu sa sjevera, stazom koja pravi malu serpentinu kako bi se svladao nagib terena.
Perivoj se tada proširio prema istoku, obuhvativši dio dota­dašnjega gospodarskog prostora i dio vrta. Točno vrijeme promjene nije poznato, ali to je svakako bilo između 1860. i 1924. godine.

U perivoju se danas svojim habitusom i starošću ističe nekoliko stabala: lipa, crvena bukva, divlji kesten, platana i skupina smreka. Dvorac je je oko 1786. g. posjedovao grof Petar Sermage. Ženidbenim vezama posjed postaje vlasništvo grofova Keglević, a zatim grofova Jelačić de Bužim. Godine 1851. ženidbom baruna Lazara Hellenbacha i Klotilde Jelačić Marija Bistrica postaje vlasništvo baruna Hellenbach.