Crkva sv. Šime

About this listing

Crkva svetog Šime u Zadru prvobitno je bila starokršćanska trobrodna bazilika, potom gotička građevina, a kasnije spomenik provincijskog baroka. Na njezinom glavnom oltaru nalazi se srebrna škrinja svetoga Šime iz 1380. godine.

Škrinja u crkvi svetoga Šime iznimno je vrijedno zlatarsko djelo koje je dala napraviti ugarsko-hrvatska kraljica Elizabeta za relikviju svetoga Šime. Izradio ju je zlatar Franjo iz Milana, koji je tada živio u Zadru, a južno od crkve svetoga Šime nalazi se rimski stup postavljen 1729. godine, sastavljen od dvaju stupova gradskog hrama što su se bili sačuvali na kapitoliju na Forumu. Službeno je proglašena spomenikom kulture nulte kategorije. Pored svoje umjetničke vrijednosti škrinja Sv. Šimuna ima i prvorazredno značenje za hrvatsku povijest. Na njoj su ovjekovječeni važni povijesni događaji, kao i svakidašnji život žitelja Zadra: na tržnici, na ulici, nošnja ondašnjih ljudi, kao i izgled pojedinih dijelova grada.

Radi izgradnje gradskih bedema godine 1570. tijelo sa srebrnom rakom preneseno je u crkvu sv. Stjepana, prvomučenika, koja se spominje već 1190. godine. Otad crkva nosi ime sv. Šimuna. Među umjetničkim vrijednostima koje se ističu u crkvi, nalaze se reljef Kristova rođenja (13. st.), brojni kaleži iz 14. st. i kasnije, slika Bogorodice iz 15. st. Zvonik crkve diže se na sjevernoj strani crkve, a dovršen je 1707., o čemu svjedoči natpis u zvoniku. Prvotno je bila starokršćanska trobrodna bazilika s nizom bifora ili dvojnih prozora na južnom zidu, koji su zajedno s crkvom 1986. obnovljeni. U vrijeme Domovinskog rata crkva je također doživjela oštećenja nastala granatiranjem.

Obilazeći crkvom od lijeva na desno, najprije ćemo zapaziti oltar sv. Lucije iz kraja 16. st. s oltarnom slikom sv. Lucije. Slijedi barokni oltar sv. Sakramenta. Na kraju sjeverne lađe na oltaru iz početka 18. st. smještena je reljefna mramorna pozlaćena ikona Bogorodice s Djetetom. U oltarnom prostoru nalaze se sa strane dvije slike Prikazanja u hramu, a iza glavnog oltara velika barokna kompozicija Uskrsnuća. Ispred oltara, posred svetišta nalazi se kao oltar prema puku kameni sarkofag s likom sv. Šimuna. To je stariji svečev sarkofag s kraja 13. st. Na južnom zidu nalazi se velika slikarska kompozicija s kraljicom Jelisavetom i dvorskom pratnjom. Na južnom bočnom zidu nalazi se oltar sv. Stjepana s vrijednom oltarskom slikom, zatim oltar sv. Jerolima s oltarnom slikom i drvenim kipom Bogorodice s Djetetom, slijedi kameni reljef iz 13. st. s prikazom Kristova rođenja. Na kraju južne lađe je oltar sa slikom Gospe i dvaju svetaca (original je u SICU) okovanih u srebrni okov (rad zadarskog zlatara Mateja Boričevića) iz 1641.

KAD JE SVETI ŠIMUN DOŠAO U ZADAR

Prema predaji, godine 1205. križari u Konstantinopolu kradu i u Veneciju prenose relikvije svetog Šimun koje se danas čuvaju u bazilici Sv. Šimuna Velikog. Relikvije su u Konstantinopol došle iz Jeruzalema u 6. stoljeću, a do Venecije su stigle bez glave i ruke, koja je završila u Aachenu. Zadarska legenda govori da su relikvije sv. Šimuna u grad došle u 13. stoljeću (1273. g.), negdje s Bliskog istoka, Sirije ili Palestine. U Zadru su isprva položene u kameni sarkofag crkve Sv. Marije Velike i tu ostaju sve do 16. stoljeća kada se crkva ruši zbog ojačanja gradskih bedema za obranu od Turaka, a relikviju sele na drugu lokaciju. Škrinja koju je naručila Elizabeta Kotromanić završena je 1380. ali će svečeva relikvija u njoj biti smještena tek dva i pol stoljeća kasnije. Sve do 1632. škrinja se čuvala u benediktinskom samostanu Sv. Marije, da bi nakon 1646. napokon dobila svoje sadašnje mjesto.