Bol » Vidova Gora

About this listing

Brač » Vidova Gora, 778 m – HPO

Vidova gora, najviši je vrh na jadranskim otocima (778 mnv).

Ime je dobila po crkvici sv. Vida koja se nekada dizala na vrhu brda, a danas je u ruševinama, osamdesetak metara zapadno od terase ugostiteljskog objekta “Vidova gora”. Vidi se temelj sjevernog zida i dio polukružne apside. Crkvica je podignuta u 13. ili 14. st.

Brački puk je od davnine povezivao tu planinu, oko koje su ispletene brojne fantastične priče, sa starim slavenskim bogom Svevidom, jer i neki drugi nazivi lokaliteta na Braču imaju staroslavensko podrijetlo.

Mnogo prije dolaska Slavena na Jadran na vrhu Vidove gore su ilirski stanovnici imali utvrđenu gradinu, kakva je bila i Koštilo iznad Bola. Suhozidom sazidanim u krugu branili su sebe i svoju stoku od neprijatelja. Ostaci tih zidova još se mogu vidjeti na nekim mjestima.

S vrha Vidove gore, gdje se danas nalaze televizijski odašiljač i kućica s gostionicom i kamenim stolovima i klupama za odmor, pruža se jedinstven pogled prema jugu.

Duboko ispod je vinorodna i zelena bolska ravnica s karakterističnim šljunkovitim Zlatnim ratom koji svoj rt, prema vjetrovima u određeno doba godine, okreće prema istoku ili zapadu.

Preko Hvarskog kanala, koji je ovdje najuži, prostire se plodna dolina otoka Hvara, između Staroga Grada na zapadu s jedne i Vrboske i Jelse na istoku s druge strane, a iza njih je dugi lanac gorovitog dijela otoka. Po vedrom vremenu vide se i ostali otoci i Biokovo, od poluotoka Pelješca na istoku, preko Korčule, Visa, Biševa do daleke hridi Jabuke. Kada je vrijeme osobito bistro može se katkada ugledati i vrhove apeninskih planina.

Na vrhu je nakon Domovinskog rata postavljen veliki kameni križ. Zimi je Vidova gora često pod snježnim pokrivačem, pa ako su ceste prohodne i ako ne puše orkanska bura, postaje zimsko izletište otočana.

Uspon na Vidovu goru vodi po lijepo građenom planinarskom stazom koju zovu Vela staza ili Rimska staza. Uredno markirana Vela staza sagrađena je još u rimsko doba. Nekad je povezivala Bol i Nerezišća, a danas joj je funkcija svedena  isključivo za planinarski uspon na Vidovu goru.

Prvi dio staze umjereno se uspinje, zatim postupno ulazi u krševitu dragu i penje se u višestrukim zavojima kroz kamenjar i na taj način ublažava uspon. Putem s lijeve strane ostaje Veliko Koštilo (602 m) na čijim je teško pristupačnim liticama nekad stajala ilirska gradina, utvrda ili kaštel, čiji su tragovi i sada vidljivi, pri čemu je vrh i dobio ime po utvrdi-kaštelu.

Nakon jednog sata laganog hoda na užem dijelu pri vrhu drage, staza prelazi na drugu stranu i u gornjem dijelu obronaka Velikog Koštila strmije se uspinje i dalje vijuga između stijena i visokih okomitih litica, te nakon toga izlazi na greben Vidove gore. Izlaskom na greben s desne strane staze nalazi se manje pojilište za divlje životinje. Nastavak staze vodi po samom grebenu, bez velikih nagiba uz visoku žičanu ogradu lovišta i uzgajališta jelena lopatara sve do okretišta za automobile, te dalje nastavlja do samog vrha Vidove gore.

Vidova gora najviši je vrh jadranskog otočja s nadmorskom visinom 780 m, stoga se s njega pruža jedinstven pogled prema jugu. Duboko ispod je vinorodna i zelena bolska ravnica s karakterističnim šljunkovitim Zlatnim ratom koji svoj rt, prema vjetrovima u određeno doba godine, okreće prema istoku ili zapadu. Preko Hvarskog kanala, koji je ovdje najuži, prostire se plodna dolina otoka Hvara, između Staroga Grada na zapadu s jedne i Vrboske i Jelse na istoku s druge strane, a iza njih je dugi lanac gorovitog dijela otoka. Po vedrom i bistrom vremenu vide se i ostali otoci i Biokovo, od poluotoka Pelješca na istoku, preko Korčule, Visa, Biševa do daleke hridi Jabuke.

Na vrhu stoji telekomunikacijski objekt i konoba „Vladimir Nazor“,  kao i monumentalni kameni križ  Kristu otkupitelju izrađen od bračkog bijelog kamena. Križ je bio postavljen 1934. srušen 1944. godine, te ponovo postavljen 1988. godine. No, na žalost, nigdje oznake lokaliteta ili putokaza, a udaljen je svega 200 m zapadno od vidikovca, konobe Vladimira Nazora i TV-repetitora.

Na vrhu Vidove gore uz ostatke ilirske gradine nalaze se i ruševine staro romaničke crkvice Sv. Vida (slavenski bog Svevid iz XIII stoljeća).

Statistika i pregled staze