Arheološki lokalitet Vučedol

About this listing

Arheološki lokalitet Vučedol nalazi se na desnoj obali Dunava, 4 km nizvodno od Vukovara na mjestu gdje je povremeni vodotok u lesnom grebenu visokom 25 metara usjekao usku strmu kotlinu (lokalni naziv ‘surduk’) na putu prema rijeci. Arheološki lokalitet se nalazi na obje strane uz procjep prema Dunavu. Na lijevoj strani je smješten Vinograd Karasović, a desno veliki kompleks kojeg zatvaraju Vinograd Streim, Kukuruzište Streim i umjetno odvojeni mali plato znan kao Gradac, koji je kasnijim istraživanjima potvrđen kao metalurško i kultno središte lokaliteta

Vučedol je jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta Europe. Ovaj atraktivni položaj prvi je put naseljen već oko 6000 godina pr. Kr. u vrijeme prvih europskih zemljoradnika, a više je ili manje intenzivno živio kroz čitavu prapovijest. Vrijeme između 3350.- 2300. godine pr. Kr. najintenzivnije je razdoblje njegove egzistencije i u tom je periodu svakako najznačajnije europsko središte. Budući da u to vrijeme egzistiraju i rana naselja u Troji (Troja I-II), možemo naći brojne analogije arheološkog materijala iz Troje s arheološkim materijalom iz Vučedola. Točnije, Vučedol možemo okarakterizirati kao – europsku Troju – i po istovremenosti postojanja, ali još više po kontinentalnom značaju nalazišta i njegovih nalaza.

Dosadašnja arheološka iskopavanja mogu vrlo detaljno rekonstruirati dnevni život i običaje četiri kulturne pojave koje su u to vrijeme prohujale Vučedolom (badenska, kostolačka, vučedolska i vinkovačka). To je burno vrijeme doseljavanja prvih Indoeuropljana i njihovih odnosa sa starosjediocima – pretapanja njihovih materijalnih kultura i religija. Svaka od gore navedenih kultura ima svoju zasebnu zanimljivu sudbinu na Vučedolu, ali najdetaljnije se može rekonstruirati upravo kultura koja je i dobila naziv po ovom lokalitetu – vučedolska kultura.

Pravi vrhunac intenziteta naseljavanja Vučedol je postigao upravo u vrijeme vučedolske kulture (3000.-2500. g. pr. Kr.). Iskopavanja dokazuju da se kultura doslovno rađala na ovom prostoru i da je on dugo vremena bio njezin najznačajniji centar. Ova je kulturna pojava u svom vrhuncu potpuno ili djelomično pokrivala četrnaest današnjih europskih država: Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Italiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju, a jedno je naselje registrirano i u istočnoj Grčkoj – Sitagroi (sloj V a).