Zlatar

About this listing

Kao najstariji do sada poznati podatak s imenom mjesta spominje se posjed Zlatharia u okviru obitelji Bedeković s kraja 13. stoljeća. Zlatharia je latinski oblik hrvatske riječi Zlatar. No, izvorni oblik imena današnjeg Zlatara, onako kako su ga izgovarali ljudi koji su tada tu živjeli bio je Zlatarjeve ili Zlatarjevo.

Postoji nekoliko pretpostavki o porijeklu riječi „zlato“ u nazivu imena. Po jednoj je to zlato koje se u davnoj prošlosti vadilo iz potoka što teku iz Ivanščice preko zlatarskog područja. Prema drugoj je od imena feudalne obitelji Aranjoš (arany znači zlato) koja je u 16. stoljeću gospodarila ovim prostorom. Treća je pretpostavka vezana uz blago što su ga Turci navodno zakopali u Zlatarskom polju (u kraju koji se još i danas naziva „Gradine“) što je ostalo u sjećanju naroda na neke građevine kojima se danas ne zna traga, a u prošlosti su postojale.

Dvorac Belec u Selnici je dvokrilan, u obliku slova L, jednokatan, s podrumom ispod dijela zgrade. Od nastanka oko 1800. nisu zabilježene značajnije građevinske promjene dvorca, ali su bila češća preoblikovanja vanjskoga izgleda. Prvobitno je dvorac imao jednostavna pročelja s nizom prozorskih otvora na zapadnome i sjevernome pročelju te s arkadama na južnome i istočnome pročelju, što je karakteristika baroka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sredinom 19. stoljeća zatvaraju se arkadni otvori na hodnicima prizemlja i kata. Umjesto njih izvedeni su manji prozori s jednostavnim profilacijama.
Vanjski izgled dvorca temeljito je preoblikovan potkraj 19. ili početkom 20. stoljeća, kad glavno (zapadno) pročelje, okrenuto prema perivoju, dobiva dekorativne historicističke elemente, uobičajene za romantizam. Tako se dograđuje ulazna terasa natkrivena sjenicom koju nosi šest toskanskih stupova, poligonalne ugaone lažne kule, poligonalne kolumne u širini terase, dodaje se ugaona rustika, rešetke od kovanog željeza na prozorima prizemlja i dr. Izvorno je ulaz u dvorac bio s dvorišne (istočne) strane. Posljednjom obnovom dvorca potkraj 19. st. glavni se ulaz premješta na zapadno pročelje orijentirano prema perivoju.

Fašnička povorka u kojoj maskirani učesnici i građani uz pratnju Gradske limene glazbe šeću gradom do gradskog trga gdje se vrši predstavljanje, ocjenjivanje i odabir najboljih maski te suđenje Fašniku.
Organizator za posjetitelje i učesnike u povorci osigurava besplatne krafne, čaj i kuhano vino.
Vrijeme održavanja: veljača

Gljivarsko društvo “Medenka” iz Zlatara organizira druženje za ljubitelje branja i degustacije gljiva pod nazivom “Gljivarenje v zlatarskom kraju”.
S obzirom da je u zlatarskom kraju registrirano više od 250 vrsta gljiva, u okviru priredbe organizira se izložba ubranih gljiva kao i stručno predavanje o njima.

Područje grada Zlatara smješteno je na južnim obroncima planine Ivanščice, najviše planine sjeverozapadne Hrvatske pa je sam grad Zlatar, a naročito naselja smještena podno Ivanščice polazna točka brojnim planinarima koji žele uživati u planinarenju ovom planinom, razgledavanju brojnih ruševina starih gradova ili se pak družiti u nekom od planinarskih domova. Nositelji planinarskih aktivnosti na području grada su PD Oštrc Zlatar (osnovano 1923. godine) i PD Belecgrad Belec (osnovano 1984. godine).
U posljednje vrijeme posebno popularno je postaje nordijsko hodanje kao oblik kretanja odnosno rekreacije. TZ grada Zlatara ima u svojoj evidenciji školovane vodiče nordijskog hodanja za sve zainteresirane osobe koje interesira ovaj oblik rekreacije. Na području grada i okolici postoji 24 kilometara trasiranih i obilježenih staza za nordijsko hodanje.

KONTAKT

Turistička zajednica grada Zlatara
Lana Bajzek, mag.eoc
Stručni suradnik na rukovodećim poslovima

+385 (0)91 4050 648