Kanjon Vela Draga

Nedaleko od kvarnerske obale nalazi se hrvatski Divlji zapad. Izlet u kanjon Vela Draga pruža pogled koji ostavlja bez daha, a ima i zanimljivu prošlost… Provodite li vikend na Kvarneru, evo ideje za prekrasan izlet samo pola sata vožnje od Opatije.

S padina Učke, samo pola sata vožnje autom od Opatije, pruža se veličanstven pogled na kanjon Vela Draga.

Dio je Parka prirode Učka, od 1963. godine zaštićena kao rezervat prirode, a od 1998. kao geomorfološki spomenik prirode.

Udolina kanjona duga je gotovo četiri kilometra i prekrivena šumama vrbe i topole koje mjestimično poprimaju izgled prašume. Možete birati između lagane šetnjice do vidikovca koja će vam omogućiti prekrasan pogled na vapnenačke tornjeve, ili ako ste raspoloženi za malo tjelovježbe – staze od dva kilometra kroz kanjon sve do podnožja. Duž staze nalaze se interpretacijske poučne table.

Netaknuta priroda i šiljaste stijene čiji tornjevi dosežu visinu i do gotovo 100 metara (najpoznatiji stup simbolično se zove Svijeća) navest će vas na pomisao da ste u velebnom nacionalnom parku svjetske reputacije. Uz dodatak napuštene željezničke pruge i tunela u blizini, nije ni čudo što je upravo ovdje 1964. sniman vestern Winnetou.

Istovremeno, osjećaj da pripadate nekom drugom svijetu ili dobu pojačan je mogućnošću da tijekom razgledavanja ispod kamenja ugledate fosile organizama od prije 50 milijuna godina kada je ovo područje bilo pod morem.

Povijesna znamenitost je i kompleks zvan Pupićine i Vele peći. Riječ je o arheološkom nalazištu koje svjedoči o životu malih lovačkih zajednica koje su živjele u ovdašnjim špiljama prije otprilike 12.000 godina.

Budete li imali sreće, možda ćete svjedočiti rijetkom slapu koji pada u provaliju duboku 100 metara. Pojavljuje se povremeno, tek kada se nakon jače kiše nakupi bujica vode, pa nema čak ni ime.

Pogledate li prema nebu, možda uočite našeg najmanjeg sokola vjetrušu, orlove ili veliku sovu ušaru, slađeg nadimka Bubo Bubo.

Postoje također opcije za alpiniste i penjače s obzirom na to da je taj oblik aktivnosti ovdje prisutan već stotinu godina i privlači avanturiste iz raznih zemalja. Prvi, barem zabilježeni, alpinist bio je Talijan Emilio Commici, po kojem je Veliki toranj dobio nadimak Commicijev toranj. Priča se kako je na vrhu tornja neko vrijeme stajala i fotelja za odmor.

Poželite li se odmoriti i okrijepiti, to možete učiniti na lokalnom odmorištu ili selu Vranja na rubu. Nekad živahno selo u kojem su se zaustavljali automobili umirilo se nakon izgradnje nove ceste. Tako je zadržalo svoj mirni način života u skladu s prirodom i, što je nama još važnije, dvije konobe domaće istarske atmosfere u kojima možete predahnuti uz lokalne specijalitete.