Arheološko nalazište Gomila

About this listing

Istraživanja potvrdila: Gomila u Jalžabetu među najvrednijim arheološkim nalazištima tog tipa u Europi

Gomila u Jalžabetu, ogroman grobni humak iz 6. stoljeća prije Krista, jedan je od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u cijeloj Europi.

Ono što se nagađalo, sada su potvrdile analize Instituta za arheologiju, koji na vrijednom arheološkom nalazištu privodi kraju istraživanja, kao i sanaciju dijela grobnog humka koji je popucao tijekom zagrebačkog i petrinjskog potresa.

O tome je župana Anđelka Stričaka, predsjednika Županijske skupštine Varaždinske županije dr. sc. Josipa Križanića i načelnika Općine Jalžbet Rajka Solara izvijestio dr. sc. Saša Kovačević, viši znanstveni suradnik Instituta za arheologiju.

– Pokretni nalazi koji su počeli pristizati iz konzervatorskih radionica govore o iznimnom utjecaju, moći i bogatstvu vladajućeg sloja istočnohalštatske kulture sredinom 6. stoljeća prije Krista. Zanimljivo da je jalžabetski kralj zapravo zadnji u nizu vladara koji su ovdje vladali, jer nakon toga dolazi do kraha i njihova civilizacija potpuno nestaje. Završili smo istraživanja ogromne krepide, popločenog platoa na kojem leži grobna komora, tako da je sada trenutak u kojem će se odlučiti što će se napraviti, hoće li se ići u prezentaciju ovog vrijednog nalazišta ili ne – rekao je dr. sc. Kovačević.

Župan Anđelko Stričak ističe da Gomilu u Jalžabetu, jedinstveni grobni humak promjera čak 65 metara i visine osam metara, svakako treba prezentirati javnosti.

– Nalazište bi se moralo prezentirati javnosti ne samo zbog povijesne i kulturne vrijednosti, nego i zbog turističkog potencijala. Naravno da činimo sve što je u našoj moći da do toga dođe i vjerujemo da će takva odluka biti i donesena. Zahvaljujemo Institutu za arheologiju, studentima arheologije i svima koji su uključeni u istraživanja, zaštitu i promociju naše iznimne kulturne baštine – istaknuo je župan Stričak.

Zadovoljstvo je i iskazao i načelnik Općine Jalžabet Rajko Solar.

– Iznimno sam zadovoljan što smo se okupili ovdje u Jalžabetu, jer je tema tumula Gomila važna za Varaždinsku županiju, cjelokupnu Republiku Hrvatsku, ali još više svima nama koji živimo u Općini Jalžabet. Općina Jalžabet bit će i dalje na raspolaganju za suradnju svima zainteresiranima na ovom projektu – naveo je načelnik Solar.

Otkriveni su i brojni nalazi od bronce i željeza, dijelovi oružja, konjska oprema, ostaci nošnje, brončanog i keramičkoga posuđa, perle od jantara, a posebno su zanimljivi i predmeta od kosti bogato ukrašeni urezivanjem i slikanjem.

Analize obavljene u Institutu za arheologiju su potvrdile da je Gomila u Jalžabetu, grobni humak iz 6. stoljeća prije Krista, jedan od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u cijeloj Europi. Na arheološkom nalazištu u Varaždinskoj županiji istraživanja se privode kraju, kao i sanacija dijela grobnog humka koji je popucao tijekom zagrebačkog i petrinjskog potresa. – Pokretni nalazi koji su počeli pristizati iz konzervatorskih radionica govore o iznimnom utjecaju, moći i bogatstvu vladajućeg sloja istočnohalštatske kulture sredinom 6. stoljeća prije Krista. Zanimljivo da je jalžabetski kralj zapravo zadnji u nizu vladara koji su ovdje vladali jer nakon toga dolazi do kraha i njihova civilizacija potpuno nestaje. Završili smo istraživanja ogromne krepide, popločenog platoa na kojem leži grobna komora, tako da je sada trenutak u kojem će se odlučiti što će se napraviti, hoće li se ići u prezentaciju ovog vrijednog nalazišta ili ne – rekao je viši znanstveni suradnik Instituta za arheologiju dr. sc. Kovačević. Jedinstveni grobni humak ima promjer od čak 65 metara i visok je osam metara. – Nalazište bi se moralo prezentirati javnosti ne samo zbog povijesne i kulturne vrijednosti, nego i zbog turističkog potencijala. Naravno da činimo sve što je u našoj moći da do toga dođe i vjerujemo da će takva odluka biti i donesena – rekao je varaždinski župan Anđelko Stričak. U rujnu 2017. godine ekipa Instituta za arheologiju otkrila je da je Gomila opljačkana i pritom jako oštećena. Netko je iskopao rupu i odnio zasad neutvrđene predmete. Ministarstvo kulture je odmah odobrilo interventna financijska sredstva za istraživanja koja su nastavljena 2018. i 2019. godine. Uz južni zid grobne komore arheolozi su pronašli debeli sloj spaljenih kostiju koje su vjerojatni ljudski i životinjski ostaci, najvjerojatnije ostaci preminulih osobe s vrha halštatskoga društva za koje je monumentalna konstrukcija kompleksne grobnice i izgrađena prije 2600 godina u razdoblju starijeg željeznog doba.  – Preliminarne analize kostiju pronađenih u slojevima zemlje izbačene iz pljačkaških okana ukazuju na prisutnost više životinjskih vrsta, a uočeni su i tragovi mesarenja. Pretpostavljamo da su to ostaci životinja koje su žrtvovane tijekom pogrebnih svečanosti. Uz njih, pronađeni su ukrašeni predmeti od kosti, jantara, ulomci keramičkih posuda kao i velika količina vatrom deformiranih ostataka brončanih i željeznih predmeta. Velik dio nalaza morati će proći dugotrajan proces čišćenja i restauracije prije ikakve detaljnije determinacije – naveo je dr. sc. Kovačević u godišnjaku Instituta za arheologiju.

Otkriveni su i  brojni nalazi od bronce i željeza, dijelovi oružja, konjska oprema, ostaci nošnje, brončanog i keramičkoga posuđa, perle od jantara, a posebno su zanimljivi i predmeta od kosti bogato ukrašeni urezivanjem i slikanjem. Izrađeno je idejno rješenje prezentacije Gomile, čiji bi središnji dio bio faksimil grobne komore u prirodnoj veličini na samom nalazištu.