Najstarija starohrvatska crkva

About this listing

Crkva sv. Spasa u selu Cetina na širokom polju podno Dinare smatra se najstarijom starohrvatskom crkvom u Hrvatskoj

Cetinski župan Gliha dao je sagraditi crkvu u zadnjoj četvrtini 9. stoljeća u blizini jednog od najljepših vrela Cetine i posvetiti je Kristu Spasitelju. Tada je Primorskom Hrvatskom vladao knez Branimir.
U narodu se crkva počela pojednostavljeno nazivati crkvom sv. Spasa.
Nastala je kao kršćanska jer u to vrijeme još nije postojala podjela na katolike i pravoslavce.

Crkva sv. Spasa u selu Cetina na širokom polju podno Dinare prvi put se spominje u zaključcima Splitskog crkvenog sabora 1185. godine i posebna je po mnogo čemu.
Možda se danas doima malenom, ali s obzirom na vrijeme gradnje riječ je o impozantnoj građevini.
Smatra se najstarijom kršćanskom crkvom u Hrvatskoj. Osim toga, spada među jedan od najbolje očuvanih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj.

Na ulazu u crkvu nalazi se četverostrani zvonik i dosad je najstariji poznati sačuvani starohrvatski zvonik.
Jedna od posebnosti je westwerk ili predbrod na zapadnom dijelu crkve, što je značajka zapadnoeuropske arhitekture i ukazuje na franački utjecaj. Na prvom katu predbroda bila je smještena loža za župana.Na unutrašnjim zidovima crkve naziru se ostatci zidnih slika. Pronađeno je i nekoliko fragmenata s natpisima i pleterom.

Starohrvatska crkva Sv. Spasa ograđena je grobljem na kojem je pronađeno preko 1100 grobova, što ga čini najvećom hrvatskom nekropolom. Najvredniji nalaz nekropole je pozlaćena karolinška kadionica franačkih misionara. Starohrvatska crkva Sv. Spasa jedina je crkva iz vremena hrvatskih narodnih vladara kojoj su zidovi očuvani gotovo do visine krova. Sustav potpornja za vanjske zidove je jedinstven ne samo u Hrvatskoj već i u Europi.
Produljena je u 12. ili 13. stoljeću. Crkva je zapaljena tijekom osmanskih pohoda krajem 15. stoljeća, a obnovili su je franjevci krajem 17. stoljeća.

Nakon odlaska Hrvata iz ovih krajeva, naselili su se pravoslavci iz Bosne koji su tvrdili da je crkva sv. Spasa pravoslavna crkva sagrađena 500 godina kasnije nego što zaista jest.
Budući da je smatrana pravoslavnom crkvom, ostala je neoštećena u Domovinskom ratu.