Utvrda Ključica

Bedemi grada Ključa nad uskim kanjonom Čikole

Najveća srednjovjekovna utvrda u Pokrčju, danas najočuvanija, i grad pod njome, bila je Ključica, podignuta na strmoj i neravnoj hridi na desnoj obali rijeke Čikole oko dva kilometra uzvodno od njezina utoka u Krku. S koljena na koljeno prenošena je priča da je tri puta rušena i obnavljana i da je konačno razrušena nakon odlaska Turaka s ovih prostora, te je tako doživjela sudbinu drugih gradova utvrda na Krki. Gospodari su joj bili Nelipići, knezovi Knina i Drniša.

Tvrđava Ključica najveća je i najočuvanija srednjovjekovna utvrda na drniškom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je plemićka obitelj Nelipić u 14. st. kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji Šubića. Nalazi se na desnoj obali kanjona rijeke Čikole, u blizini sela Ključ na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu mletačke trgovačke rute iz grada Šibenika prema zaleđu i Bosni. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se mostom, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.

Nakon niza nastavljenih sukoba, obitelj Nelipić dala je pristanak 1343. god. za rušenje utvrde. Planirano rušenje ipak se nije dogodilo, a Nelipići su izgradili i nekoliko novih manjih utvrda. Vremenom se moć obitelji smanjila, a Mlečani 1450. god. nude 1000 dukata za rušenje utvrde ili 200 dukata za preuzimanje kontrole nad njom. Međutim, ovi sukobi gube na značaju dolaskom Turaka koji su kontrolirali Ključicu od 1546. do 1648. god. Nakon toga utvrda je napuštena.

Do staze s vidikovcem koja vodi na Ključicu dolazi se iz sela Ključ, smještenog na ravnom i kamenitom Miljevačkom platou. Miljevci se nalaze u vrhu jednakostraničnog trokuta, sa stranicama dugim dvanaestak kilometara, što ga tvore kanjoni Krke i Čikole i planina Promina. Broje sedam sela i četrdesetak zaselaka. Taj stočarski kraj prepoznatljiv je po vrhunskom pršutu i siru.

Kada dođete do vidikovca, ne možete se oteti nevjerojatnom dojmu što ga ostavlja prizor pred vama i spoznaja da se netko svakoga jutra budio s takvim pogledom, jer Ključica stoji na samom rubu stjenovite litice. S lijeve joj je strane uski kanjon rijeke Čikole, kojim stiješnjena teče plavičasta voda. S desne strane, prema ušću u Krku, kanjon se široko otvara, s bogatom vegetacijom travnjaka, grmlja i skupina jablanova koji prate sam uski vodotok. Iz ptičje perspektive, iz zaklona male sjenice, Ključica se, svim tim prostranstvom oko sebe, doima kao dvorac. Lako je zamisliti kako u njoj i danas plače udovica Čika, čiju je lijepu kći Miljevu, prema staroj legendi, na sam dan njezina vjenčanja ugrabio krilati zmaj i odnio na dno jezera Brljan.

Ključica, 1 600 m