Garić grad

About this listing

Garić grad je jedan od najstarijih srednjovjekovnih hrvatskih utvrđenih gradova
u sjevernoj Hrvatskoj. Smješten je na sjevernim obroncima Moslavačke gore, iznad
malenog sela i rekreacijskog centra Podgarić. Današnja ruševina je poprilično dobro
sačuvana uz pomoć nadogradnji, preinaka i popravaka. Nekad je to bio čvrst, utvrđen
grad, na izvanredno strateški dobro odabranom položaju, središte posjeda i županije
garešničke.
U njegovoj blizini razvilo se trgovište, naselje seljaka, gradskih sluga, obrtnika i
trgovaca. Dalje od grada, na ravnicama, nalaze se kmetska naselja, šupe, drvenjare za
gospodarske potrebe, itd.

Svakom objektu kao djelu i rezultatu stvaralačkog rada čovjeka, bilo u prošlosti
ili sadašnjosti, bio on spomenik kulture ili to nije, može se prići na mnogo načina.
Možemo ga i mimoići zbog stotinu razloga ili jednostavno zbog pomanjkanja interesa,
što je uvijek više ili manje plod neznanja. Taj odnos određuje prije svega osobnost
promatrača, laika ili stručnjaka, našeg izletnika poštovaoca starina ili trijeznog
istraživača prošlosti. Kad su u pitanju spomenici kulture, naša kulturna baština, onda
pitanjima i problemima nema kraja. Potrebno ih je samo znati otkriti, osjetiti njihovu
prisutnost i značenje.

Tko se od nas nije našao pred nekim spomenikom a da o njemu nije baš znao
odviše? Tko nije osjetio radoznalost istraživača, našavši se slučajno pred ruševinama
visokih bedema i kula starog grada!
Garić-grad je tipičan primjer srednjovjekovnog utvrđenog grada. Sačuvao nam
je vijesti iz vremena svojeg života i nameće nam probleme u sadašnjosti. Danas je
spomenik prošlosti, relativno dobro očuvan u svojoj izvornosti i nešto kasnijim
preinakama, nadogradnjama i popravcima. Nekad je bio čvrst, utvrđen grad, na
izvanredno strateški dobro odabranom položaju, središte posjeda i županije garešničke.
U njegovoj se blizini razvilo trgovište, naselje slobodnih i poluslobodnih
seljaka, gradskih slugu, obrtnika i trgovaca. Dalje od grada, u ravnici žive selišta,
kućerice s okućnicama, šupama, drvenjarama za gospodarske potrebe, kmetska naselja
sa svojim sitnim gospodarstvima.”

Moslavačka gora se pruža u duljini od 35-40 km, obrasla je prekrasnom
stoljetnom šumom hrasta, bukve i jele. Prekrasan spomenik Garić gore je Garić-grad
koji se prvi put spominje 1163. godine pod imenom Garig, te je već tada morao biti
znamenito mjesto, kao sjedište stare hrvatske župe (županije) jer je do njega vodila
velika cesta. Od tada pa kroz cijelo srednjovjekovlje označuje nekoliko pojmova:
mjesto, posjed, utvrdu, vodu, planinu, upravno područje, te pavlinski samostan,
zapisan u različitim oblicima. Danas se toponim Garić isključivo veže uz utvrdu.
Prema darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV., 7. studenoga 1239. godine
spominje se zemlja zvana Toplica, na Gariću. Prema darovnici grad još ne postoji.

Godine 1242. uslijedila je provala Tatara koji su opustošili sav kraj, rastjerali
stanovništvo po šumama i planinama. Nastala je velika glad i pojavila se kuga koja je
odnijela veliki broj žrtava.

“Opustošili su sav kraj, kojim su polazili na daleko i široko. Sva je zemlja bila
opustošena, pučanstvo rastjerano u šume i planine, tako da na daleko nigdje nije bilo
vidjeti čovjeka. Kako zemlja nije bila obrađena, zavladala strašna glad, a s njome i
kuga, koja pomori mnoštvo svijeta, pače nevolje redaše čete drskih razbojnika i rulje
gladnih vukova, koji su ljude napadali čak i u njihovim stanovima.”
1251. g. ban Stjepan počinje graditi Garić-grad prema nalogu kralja Bele IV., a
sljedeće godine je već bio dovršen. Od 1256. godine Garić-grad se spominje kao
središte istoimene Garićke županije.

Garić-grad je sagrađen na izvanredno utvrđenom položaju, a klesarski radovi
odaju doba građenja -željezno doba. Prostire se od sjeverozapada prema jugoistoku.

Unutarnji dio grada je gotovo potpuno ovalan, a vanjski okružuje bedem, tako da na
južnoj strani, kod glavnog ulaza, ostaje veći prostor kao predvorje. Glavni je ulaz (E) bio
veoma masivno građen. Pred ulazom je bila graba, preko nje je vodio pokretni most koji je
podignut pristajao u okvir vrata. Svi su zidovi gotovo građeni od kamena lomljenca, pa je
među pojedinim slojevima kamenja umetnut po jedan sloj lapora.
Unutrašnjost grada je obrasla velikim drvećem i šikarom, no još se jasno uočavaju
zgrade za stanovanje , velika istesana cisterna , branič kula , i na najslabijoj
strani druga kula . Kula A je široka 12 m, visoka 18 m, građena je od kamena. U kulu se
ulazilo u razini prvog kata. Zidovi kule su debljine oko 2,50 m. Kula B je manjih dimenzija
(8 m široka), šilj joj je bio okrenut prema napadačima. U njoj su smještene strijelnice za
direktan hitac.