Stari grad Sirač

About this listing

Stari grad Sirač je srednjovjekovna turska kamena utvrda visinskog tipa iz 14. st. na istaknutoj poziciji-klisuri u središtu naselja Sirač na izlazu rijeke Bijele iz masiva Papuka.  Nije utvrđeno, ali se vjeruje da su grad Sirač sagradili Templarci, vitezovi za vrijeme Pape Klementa V. 1309. godine. Od 1763. godine, nakon dugogodišnje vladavine Turaka na ovim prostorima, vlasnik Sirača postaje Antun Janković koji kupuje posjed za 40 000 forinti. Grad Sirač je zidan lomljenim kamenom s vapnenim malterom.

Nekoliko dijelova klesanoga kamena dokazuje da su okviri vrata i prozora bili kameni i polukružno zasvođeni. Iako jedan zapis iz 1837. godine govori o mramornim stupovima, njima danas nema traga. Djelomično je sačuvan glavni sjeverni bedem visine 4 metra, širine 2 metra i dužine 14 metara, dok je ostala arhitektura mjestimično vidljiva na površini lokaliteta. Klisura je ispresijecana novootkrivenim pećinama što indicira na moguće nalaze iz paleo/neolitika, dok u podnožju su se nalazili geotermalni izvori koji su zatrpani sredinom 20. stoljeća (2. svjetski rat). Pojedini kameni blokovi koji su učvršćivali grad razrušeni su prilikom kasnije gradnje kuća. Današnji ostaci su obrambeni zidovi koji svjedoče o burnoj prošlosti Starog grada Sirača i okolice, koji su velikim dijelom obnovljeni.

Od građevinskih elemenata ostao je sačuvan samo sjeverni bedem s djelomično građevinskim i konzervatorskim saniranim sjeveroistočnim uglom (1998). Ostala struktura bedema i dalje je podložna  atmosferlijama i eroziji, te s podziđem s istočne strane utvrde na litici klisure zahtjeva građevinsku sanaciju i konzervaciju jer je statički nesigurna. Građevni elementi i odroni zemljišta ugrožavaju stambene objekte u podnožju. Ostali bedemi, temelji unutrašnjih prostorija i podziđa nalaze se cca. 10-20 cm ispod nivoa terena. Sondažna arheološka iskopavanja 2002. su pokazala potrebitost građevinske i konzervatorske sanacije jer im je struktura teško oštećena vađenjem kamena kao sekundarnog građevinskog  materijala.

Program cjelokupne sanacije i konzervacije započeo je 2002. godine. Prema programu sanacije i konzervacije u 2003. i  2004. sanirano i konzervirano je 75% istočnog podziđa utvrde (Podzid I + Podzid II) kao najzahtjevnije i najkompleksnije pozicije.

Pregled izvedenih i planiranih zaštitnih radova na spomeniku po fazama:

1998. djelomična građevinska i konzervatorska sanacija glavnog sjevernog bedema (30%), odnosno sjeveroistočnog ugla utvrde nad klisurom, I Faza

2002. čišćenje lokaliteta, sondažna arheološka istraživanja, arheološka iskopavanja na istočnom bedemu, građevinska sanacija i konzervacija istočnog bedema, II Faza

2003. arheološka iskopavanja na istočnom podziđu (Podzid I), građevinska sanacija i konzervacija, III Faza

2004. nastavak radova iz 2003. na kompleksu istočnog podziđa (Podzid II), IIIa faza

2005. arheološka iskopavanja  kompleksa dvostrukih bedema na poziciji jug-jugozapad, građevinska sanacija i konzervacija bedema, arheološka iskopavanja istočnog dijela unutrašnjeg dvorišta utvrde, IV faza

2006. arheološka iskopavanja sjevernog dijela unutrašnjeg dvorišta, postavljanje drenažnog sistema,  građevinska sanacija i konzervacija zidova unutrašnjih prostorija i dr. arhitekture, izrada projekta prezentacije, V faza

2007. građevinska sanacija i konzervacija sjevernog glavnog bedema, zemljani radovi: iskop obrambenog kanala i uređenje okoliša, građevinski i obrtnički radovi na prezentaciji lokaliteta: (stilski ulazni most, mostići, stepeništa, pješačke staze, ograde, rukohvati, klupe, stilska nadstrešnica i montažna pozornica), VI faza

2008. finalni radovi prezentacije – stilska rasvjeta, info-table, VII faza

Zatečeno stanje i izvedba konzervacije faza XIII, 2014. godine. 

Godine  2004. nakon završenih arheoloških istraživanja u Bloku 2 otkriven je Perimetralni sekundarni bedem – pozicija 2  PSBp2  s  kontraforima KT1, KT2, KT3  i  kule PK2. Nakon iskopa izvršena  je njihova djelomična građevinska sanacija i konzervacija  što je učvrstilo njihovu rahlu strukturu.

Poradi učvršćenja strukture bedema 2014. izvršeni su završni radovi konzervacije i izvedbe krune PSBp2 s kontraforima KT 1, KT2 i KT3 i  polukule PK1. Konzervacija krune bedema od 35-45 cm  izvedena je da prati konfiguraciju pada terena prema zatečenoj situaciji prikazanoj u prema izvedbenoj dokumentaciji.

Nakon završetka konzervacije bedema i izrade projekta prezentacije lokaliteta potrebno je nasipati zemlju u obliku kosog nasipa u visini cca 100 – 150 cm uz sjeverno lice istog i tako prekriti otkrivenu temeljnu stopu bedema i kontrafora. Prije izvedbe nasipa biti će potrebno izvesti arheološka istraživanja u obrambenom kanalu na istoj poziciji koji je otkriven u geofizikalnim istraživanjima 2012. godine.