Utvrda sv. Jurja

About this listing

Nakon što je Bizant u dugotrajnom ratu pobijedio Gote, u 6. stoljeću, dolazi do obnove bizantske vlasti nad zemljama uz istočnojadransku obalu. Da bi što uspješnije zaštitio novostečene posjede i osigurao sigurnost plovidbe i opskrbe svoje ratne i trgovačke mornarice,
Bizant je krenuo u gradnju jedinstvenoga fortifikacijskog sustava na otocima i obali, sastavljenog od niza međusobno vizualno povezanih utvrda i stražarnica koje su bile izgrađene na strateški važnim točkama.

U tom nizu utvrda mnoge su bile izgrađene i na otoku Pagu, među koje pripada i utvrda smještena na kamenom brežuljku, usred male mediteranske šume neposredno iznad uvale Caske, smještene na sjevernom kraju Paškog zaljeva.

Nakon razgledavanja tog lokaliteta u ljeto godine 2000. može se potvrditi datiranje
nastanka ove utvrde u 6. stoljeću, tj. u vrijeme vladavine cara Justinijana. Utvrda je gotovo pravilna kvadratnog tlocrta, duljina stranica oko 23 metra, unutar kojeg se na istočnom uglu nalaze ostaci prijeromaničke crkve Sv. Jurja, izgrađene na mjestu ranije ranokršćanske crkve. Osim nje, u utvrdi se mogu uočiti i ruševine drugih građevina, od kojih su se najbolje očuvale one u južnome i sjevernome dijelu utvrde.

U jednoj od tih prostorija pronađen je
bizantski zlatnik.

S obzirom na istaknuti strateški položaj, neposrednu blizinu povoljnog sidrišta i kasnoantičkog naselja, postojanje sakralne i drugih građevina u unutrašnjosti utvrde, tehnike zidanja i pronalazak bizantskoga zlatnika u utvrdi, vrijeme gradnje utvrde, može se nedvojbeno smjestiti u 6. stoljeće.

Dolaskom Hrvata na otok Pag život se u toj utvrdi nastavio sve do početka 13. stoljeća, kada je u sukobima između gradova Raba i Zadra bila srušena.

Nakon gubitka obrambene uloge, taj je lokalitet zadržao sakralnu funkciju što je bilo vezano uz bogoslužje u crkvi Sv. Jurja, koja je zbog te činjenice ostala
najbolje očuvani i najmanje devastirani objekt utvrde.