Frankopanski kaštel u Ogulinu

Frankopanski kaštel je renesansna utvrda u gradu Ogulinu u Karlovačkoj županiji.

Tlocrt građevine je u obliku nepravilnog četverokuta, a po svom sadržaju pripada tipu renesansnog kaštela. Ogulin je nastao oko kaštela, kojeg je izgradila plemićka obitelj Frankopan krajem 15. stoljeća. Točno vrijeme nastanka ogulinske utvrde nije utvrđeno, no poznata je isprava Bernardina Frankopana koju je izdao u svom gradu Modrušu oko 1500. godine, kada je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između Modruša i Vitunja.

Kaštel je sagrađen u blizini Đulina ponora, koji je ponor rijeke Dobre u središtu Ogulina.

Bernardin Frankopan dao je sagraditi ovaj kaštel. U to vrijeme bio je jedan od najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj, velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena, pripadnik roda knezova Frankopana. Kao moćan i ugledan aristokrat, bio je nositelj borbe za opstanak hrvatskog naroda na prostorima ugroženima od turske invazije.

Kaštel je odigrao veliku ulogu u razvoju sadašnjeg Ogulina.

Danas je u kaštelu Zavičajni muzej otvoren 1967. godine. Ima nekoliko zbirki: arheološku, etnografsku, starog oružja, spomen-sobu Ivane Brlić-Mažuranić, planinarsko-alpinističku, te izložbu akademskog slikara Stjepana Galetića podrijetlom iz Ogulina.

Ogulin je nastao oko utvrde koju je izgradila plemićka obitelj Frankopan krajem 15. stoljeća. Točno vrijeme nastanka ogulinske utvrde nije utvrđeno, no poznata je isprava Bernardina Frankopana koju je izdao u svom gradu Modrušu oko 1500. godine kad je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između Modruša i Vitunja. Postoji i objašnjenje nastanka imena Ogulin.

Na prvoj zemljopisnoj karti Hrvatske koju je izradio isusovac Stjepan Glavač 1673. godine, Ogulin se naziva Julijin grad, a uz njega su ucrtana naselja Sveti Petar i Sveti Jakov. Ime Julijin grad dolazi od legende o djevojci Đuli koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor, iznad kojega je i nastao grad Ogulin. Kakvo je Ogulin imao značenje u XV. i XVI. st. vidi se iz isprava toga vremena u kojima se ogulinska utvrda zove «ključem Kranjske». Stanovnici Ogulina bili su dobri vojnici, o čemu govori podatak da ih je zbog osobne hrabrosti i požrtvovnosti u borbi s Turcima od svake rabote oslobodio Vuk II. Krsto Frankopan Tržački, koji je 3. ožujka 1622. godine izdao povelju kojom ih je za sva vremena oslobodio obveza prema knezovima Frankopanima. Jači razvoj Ogulina počinje u 19. stoljeću kada je u njemu sjedište Modruško-riječke županije.

Ogulin se nalazi u središtu Hrvatske, na pola puta od Zagreba do Rijeke, između nacionalnog parka Plitvička jezera (s juga), šumovitog Gorskog kotara (sa sjeverozapada) i sjevernog Jadrana (sa zapada). Nastao je u prostranoj kotlini kojom teku dvije rijeke: Dobra i Zagorska Mrežnica. Ogulinski potkapelski kraj tipično je prijelazno područje koje se ne može izravno svrstati ni u jednu od uobičajenih regija ovog dijela Hrvatske. Riječ je, zapravo, o zasebnoj mikroregiji koja ne pripada izravno ni Gorskom kotaru, ni Lici, ni Kordunu, ni Gornjem Pokuplju. Ogulinsko – modruška udolina zajedno sa Gorskim kotarom i Likom čini zemljopisnu cjelinu koju zovemo Gorska Hrvatska. Ponekad se ova ogulinsko – modruška udolina naziva i Ogulinsko polje. Ogulinsko polje je svojom površinom peto po veličini krško polje u Hrvatskoj, 60 km2.