Mlin- vodenica Špoljarić

About this listing

Nakon što nastane od Plitvičkih jezera, rijeka Korana je tijekom 19. i početkom
20. stoljeća u naselju Korana, pokretala 5 mlinova koji su mljeli žitarice.
Mlinovi-vodenice tradicijski su gospodarski objekti karakteristični za predindustrijsko razdoblje, a samo su rijetki u široj okolici još uvijek u pogonu.
Mlin u obitelji Špoljarić u naselju Korana jedini je do danas očuvan i obnovljen.
Zgrada je manjih dimenzija, izduženog oblika, građena sedrom i brvnima na
podzidu od kamena, pokrivena daščicama šimlom. Izgrađena je u 19. stoljeću, do danas je
u funkciji uz manje prekide u ratnom razdoblju.
Unutrašnji prostor je podijeljen na mlinište, u kojem su tri mlinska postrojenja i
mlinarevu sobu u kojoj se nalazi najnužniji inventar za odmor mlinara.
Pogonski mehanizam sastoji se od vanjskog i unutrašnjeg uređaja. Dijelovi
vanjskoga su skele za navođenje vode i osovine-vretena sa kašikama (žlicama) dubljenim
u drvu.
Pogonski kotač s vertikalnom osovinom snagu vode prenosi do uređaja, gdje se
pod teškim mlinskim kamenom zrno pšenice, ječma, kukuruza ili neke druge žitarice
smelje u fino sitno brašno.
Žitarice se donose u platnenim vrećama, u kojima se odnosi brašno.
Brašno pada u drvenu kištru i skuplja se u njoj prije raspoređivanja u vreće.
Iako ne melje kao nekad i danju i noću, zanimanje stanovnika je veliko, a ima i
posjetitelja i pekarskih radionica.
Brašno ima visoku kakvoću, ukus i miris i danas se sve više traži.
Mlin je bio oduvijek redovnički za stanovnike naselja Korane, Sertić Poljane,
Korita, Rastovače i Drežnika, koji u ovome mlinu imaju svoj red za mljevenje. Dok
čekaju da se žito smelje, razgovaraju o novostima, poslovima i obvezama, a nekada je to
bilo mjesto gdje se pjevalo i gdje se mladež rado sastajala.
Brigu oko mljevenja vodi mlinar, a mlinar je gospodin Zlatko Špoljarić.
Dužnost mlinara osim mljevenja je i održavanje zgrade, oštrenje mlinskog
kamenja, održavanje vodotoka, vanjskog uređaja te niz drugih velikih poslova.

U mlinarevoj se sobi nalazi oprema za boravak i odmor mlinara, a namještena je
pokućstvom narodnog rukotvorstva.
U njoj se nalazi: krevet s biljcem i šarenicom, stol, stolci, ormar, odjeća, pribor za
jelo, nešto hrane i ličke rakije, pribor za krpanje vreća i alat za izradu žlica. U mlinu se
može dobiti recept za pravu ličku palentu, jelo od kukuruznog brašna (poznato još pod
imenima žganci ili pura).
Mlin je teško stradao u Domovinskom ratu, ali ga je obitelj Špoljarić ipak uspjela
donekle obnoviti i ponovo pustiti u pogon. U poslijeratnoj obnovi naselja u
Nacionalnome parku Plitvička jezera konzervatori Konzervatorskoga odjela iz Zagreba
potaknuli su rekonstrukciju i ovoga mlina.
Radilo se u proljeće 2002. god., a radovi su obuhvatili: pokrivanje krovišta šindrom, izradu stropova, podova, stolarije, opremanje unutrašnjosti i uređenje najbližeg
okoliša.
Projekt obnove izradila je mr. Tamara Arsenić, dipl. ing. arh. (1999.).
Konzervatorske propozicije i nadzor izvedbe: Ksenija Petrić, dipl.ing.arh., Ana
Mlinar, prof. etnolog (Konzervatorski odjel u Zagrebu, Ministarstvo kulture Republike
Hrvatske).
Građevinski nadzor: Katica Teklić, dipl. ing. arh. (JUNPPJ).
Novčana sredstva osigurali su: Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera i
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja.
Radove je izveo Odjel građevinarstva i infrastrukture (JUNPPJ): voditelj radova
B. Radaković, dipl. ing. stroj., majstori: M. Bićanić, J. Franjković, M. Hodak i drugi.
Šindru je proizveo Josip Krizmanić, Kuselj 46, Saborsko.
Opremanje unutrašnjosti: Ljubica Špoljarić, Zlatko Špoljarić, Katica Teklić i Ana
Mlinar.
Osim nekadašnje primarne uloge, u današnje doba vrijednost mlina je višestruka.
On je dio kulturne baštine, turistički, izletnički i planinarski sadržaj, edukativni
primjer iskorištavanja vodene snage na obiteljskom gospodarstvu, tradicijski gospodarski
objekt predindustrijskoga razdoblja koji koristi prirodno pogonsko sredstvo u skladu s
ekološkim principima.
Jedan je od sadržaja iz prošlosti koji pomaže da danas bolje razumijemo život s
prirodom i koji potiče pozitivniji odnos prema kulturnim vrijednostima.
Mlin je otvoren za javnost, a o njemu skrbi obitelj Špoljarić, Korana 23, tel:
053/757-023.