Cerovačke špilje

Kompleks čine 3 špilje (Donja, Srednja i Gornja) sa preko 7 km istraženih kanala. Za turistički posjet uređeno je prvih 700 m Donje i Gornje špilje.

Ove špilje su iznimno bogate nalazima iz davne prošlosti. Osim velike količine arheoloških ostataka također su jedno od većih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj. Tako ovdje možete i danas vidjeti tragove „brušenja“ medvjeda na stijenama nastale njihovim kretanjem uz stjenke špilja.

Voda svojim konstantnim kapanjem nastavlja tisućama godina star proces gradnje siga. Zato je iznimno važno da se stupajući špiljom ponašamo s poštovanjem prema istoj i ne diramo njene ukrase. Jer samo jednim nepromišljenim pokretom ruke prekinut ćemo proces koji traje desetljećima.

Špilje je moguće posjetiti u razdoblju od travnja do studenog uz prethodnu najavu ukoliko se radi o grupnom posjetu, ali i u zimskom periodu ukoliko se radi o grupi većoj od 15 osoba. Temperatura u špiljama se kreće između 5 i 8 stupnjeva Celzijevih stoga preporučamo topliju odjeću, pokrivalo za glavu i udobne cipele.

Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge 1924. godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji Cerovac. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su fosilne ljudske kosti i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je tzv. “lovcu na spiljske medvjede” iz gornjeg pleistocena koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800 m, a čitavog sustava 4 kilometra. Gornja pećina duga je 1.295 m, a Donja 2.779 m Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina. Bogate su špiljskim ukrasima i kraškim pojavama (ponorima i dimnjacima), značajno su paleontološko nalazište špiljskog medvjeda te pretpovijesne keramike (ilirsko – keltska kultura). Kao geomorfološki spomenik prirode, zaštićene su 1961. godine kao “posebni geomorfološki rezervat”.