Majstorska cesta

Duh povijesti očituje se i u zaostalim austrougarskim ruševinama koje su nekad bile svratišta za putnike koji su se noćima sklanjali od hladnoće, zvijeri i razbojnika…

Jeste li čuli za Majstorsku cestu? Ta se zanimljiva dionica smjestila između Svetog Roka i Obrovca, preko prijevoja Mali Alan na nadmorskoj visini od 1045 metara, a danas privlači svakog biciklista, motorista i ljubitelja neviđenih ljepota. Osim tolikih ljepota, prepuna je i zanimljivih priča.

Stvaranje kraćeg i bržeg puta do Dalmacije

U prvoj polovici 19. stoljeća, po nalogu bečkog dvora, kojemu je trebao kraći i brži put do Zadra i Dalmacije, majstor Josip Kajetan Kažić izgradio je najsuvremeniju cestu tog vremena u ovom dijelu Europe. S gradnjom se počelo iz Obrovca prema prijevoju Mali Alan, ondašnjem završetku dalmatinske granice pa sve do Svetog Roka, gdje se spajala s već postojećom trasom Dalmatinske ceste. Zbog teškog i nepristupačnog terena cijeli je pothvat bio vrlo zahtjevan, pa su ga pratili problemi i poteškoće.

Legenda o nastanku

Probijanje stijena bilo je toliko teško za doba bez strojeva da je o nastanku ceste nastala i legenda. Prema legendi, radnici su se projektantu Knežiću žalili na nemoguće uvjete probijanja, a on ih je pridobio ponudom koja se ne odbija: mjera zlata za istu težinu kamena. Danas ta 41 kilometar duga prometnica, pod zaštitom Ministarstva kulture kao povijesna cesta i kulturno dobro, privlači avanturiste i zaljubljenike u prirodu i sport.

Savršena avantura

S koje god strane da krenete, morske ili planinske, do sada bi ljeti teško prošlo više od nekoliko minuta, a da ne sretnete nekog biciklista, planinara, trkača, automobil ili čak filmofila. Ovaj potonji mogao bi vas iznenaditi, ali to će vam objasniti činjenica da se tamo nalazi Winnetouov grob, koji se sjedinio s planinom. Okolno planinsko područje poslužilo je kao kulisa za kultni njemački film o indijanskom poglavici, pa se često mogu pronaći fanovi koji upijaju misticizam tog mjesta.

Duh povijesti očituje se i u zaostalim austrougarskim ruševinama koje su nekad bile svratišta za putnike koji su se noćima sklanjali od hladnoće, zvijeri i razbojnika. Razbojnici su bili stvarna prijetnja u to vrijeme, o čemu svjedoči i spomenik oružniku Francescu Fracassu, koji je životom platio svoju hrabrost štiteći Majstorsku cestu i njezine putnike od 22 razbojnika s kojima se sam sukobio.

Mitska bića u Tulovim gredama

Iako pogled u bilo kojem smjeru ostavlja bez daha, pažnju privlače i Tulove grede. Uz te su stijene vezane razne narodne predaje. Ondje su se izlijegali zmajevi, a u njima su živjele i nevidljive velebitske vile. Treće mitsko biće u tim stijenama za koje se vjerovalo da postoji jest Crna Kraljica, koja je donosila nesreću. To je mitsko biće dalo ime planinskom prijevoju Kraljičinim vratima. Njihov impozantan izgled i osjećaj strahopoštovanja koji izazovu u vama učinit će vam jasnim zašto se toliko legendi i priča veže uz taj kraj. U podnožju greda ne propustite provjeriti crkvicu sv. Franje pomalo neobične arhitekture, s trijemovima na obje strane – prema moru i prema planini.

Simbolični su ti trijemovi jer takva je Majstorska cesta. S jedne strane pogled puca na kanjon Zrmanje te Karinsko i Novigradsko more, dok su s druge strane Tulove grede i Velebit. Ravni kotari pružaju se kao na dlanu u jednom trenutku, dok u drugom gledamo oba Maslenička mosta. Sjever i jug, spojeni s četrdeset kilometara povijesti. Posjet Majstorskoj cesti možete isplanirati i nakon što se uputite na avanturu života Highlander Velebit, koji se održava u rujnu i tako u jednom potezu doživjeti dvije predivne pustolovine.