Hrvatsko narodno kazalište u Zadru

About this listing

Povijest hrvatskog kazališta u Zadru traje gotovo čitavo tisućljeće. Sami počeci hrvatske drame i kazališta vezani su uz Zadar, a prve hrvatske srednjovjekovne liturgijske drame i obredne igre na latinskom jeziku iz XI.stoljeća s kojima počinje povijest hrvatskog kazališta nastale su upravo u Donatovom gradu – Zadru.

Kazališni život Zadra stoljećima se odvijao na dva plana: jedan hrvatskog, a drugi talijanskog govornog izraza.

Svoje prvo pravo kazalište, glavni je grad Dalmacije dobio 1783. godine. Nazvano je Plemićko kazalište (Nobile teatro), a nalazilo se u centru grada, na mjestu današnje zgrade kazališta. U njemu su se predstave održavale od  1783.do 1882.godine.

Drugo veliko kazalište, Novo kazalište  sagrađeno 1865. bilo je jedna od najljepših i najluksuznijih kazališnih zgrada u Dalmaciji.Zbog uprave ovog kazališta koja mu je nastojala dati isključivo talijanske karakteristike, ovo kazalište postaje Teatro Verdi u kojem se nije mogla čuti hrvatska riječ.

Tek od Narodnog preporoda može se govoriti o redovitom kazališnom životu u Zadru.

Prvo profesionalno kazalište u povijesti Zadra – Narodno kazalište Zadar nastalo je dolaskom kazališne družine početkom studenog 1944. Svečano otvaranje obavljeno je u sklopu prigodno organiziranog Tjedna kulture, 27.ožujka 1945. godine.
Prvi intendant bio je dr. Marko Fotez koji je ujedno režirao prvu profesionalnu predstavu Marina Držića, Dundo Maroje prikazanu 14. listopada 1945. godine.

Glazbeni odjel Kazališta na čelu sa Šimom Dešpaljem bio je zamišljen kao jezgra budućeg većeg glazbenog tijela nastojeći okupiti što više glazbenika u Zadru. U tom periodu veliki doprinos kazališnoj i glazbenoj sceni dali su Šime Dunatov, Jelica Lovrić-Vlajki, Franjo Majetić, Zvonko Lepetić, Marija Borska, Ivo Kadić, Vladimir Krstulović, Ljudevit Gerovac, Mia Sasso, Đorđe Milaković, Šime Dešpalj, Pavle Dešpalj, Zvonko Festini, Abdulah Seferović, Branko Stojaković, Zdenko Venturini i brojni drugi.

Godine 1962., zbog dotrajalosti instalacija, nadležni općinski organi zabranjuju daljnje korištenje postojeće kazališne dvorane, te se ubrzo nakon toga gasi stalni kazališni ansambl.

Godine 1968. dovršena je rekonstrukcija kazališne zgrade i obnovljena velika kazališna dvorana sa šesto pedeset sjedećih mjesta i višenamjenska mala dvorana. Kroz to vrijeme, kazališni je život uglavnom sveden na gostovanja istaknutih hrvatskih kazališta. S obzirom da nije bilo mogućnosti za osnivanje vlastitog ansambla zadarsko kazalište upustilo se u realizaciju koprodukcija s drugim hrvatskim kazalištima koji su svoje premijere održavali u Zadru.

Odlukom Skupštine općine Zadar u travnju 1992. godine konstituirana je Hrvatska kazališna kuća Zadar, a prestalo je djelovati Narodno kazalište. Izmjenom naziva i djelokruga rada u demokratskom ozračju Republike Hrvatske, htjelo se odrediti novo poglavlje zadarskog kazališta koje je kao jedno od svojih primarnih zadataka imalo ustroj profesionalnog kazališnog  ansambla.

Kolektiv Hrvatske kazališne kuće bio je izuzetno aktivan tijekom Domovinskog rata kroz održavanje brojnih kazališnih, glazbenih i ostalih kulturnih priredbi u teškim ratnim uvjetima.

Godine 1993. osnovan je Glumački studio HKK Zadar, a 1995. Zadarsko kazališno ljeto povodom pedesete obljetnice osnutka prvog profesionalnog ansambla.

U razdoblju od 1996. do 2001.aktivno je djelovao Dramski Studio HKK Zadar koji je okupio veliki broj mladih i talentiranih polaznika,a imao je za cilj stvaranje kazališnog ansambla. Realizirane su brojne radionice u suradnji s Moving Academy for performing Arts (MAPA, Amsterdam) čije su  prezentacije i produkcije bile suvremenog kazališnog izričaja.

U razdoblju od 2001. do 2003. godine Hrvatska kazališna kuća prolazila je kroz proces renoviranja, pa se u tom periodu njezin program odvijao isključivo na Zadarskom kazališnom ljetu, bez zimskih sezona u samoj kući.

Godine 2006.Hrvatska kazališna kuća osniva ansambl i započinje s profesionalnim produkcijama uz vlastite glumačke snage, glumce – prvake Jasnu Ančić i Mirka Šatalića, te prema pojedinim predstavama uz angažman ostalih mladih hrvatskih glumaca. Od tada do danas realizirano je  30 produkcija priznatih od strane javnosti i kritike među kojima su pojedine dobile sljedeće nagrade: 2010., Nagrada za najbolju žensku ulogu ( Jasna Ančić ) u predstavi V. Stulli, Stoše od Foše iliti Kate Kapuralica u režiji Dražena Ferenčine na 34.Danima satire; 2010., Nagrada Grada Zadra za doprinos kulturnom životu grada Zadra u 2010.(Jasna Ančić ); 2011., Mirko Šatalić, 1. nagrada za režiju predstave A. Nicolai – M.Šatalić, Nije bila peta, bila je deveta na 11. međunarodnom Festivalu pučkog teatra u Čavlima; 2016., Nagrada Zlatni smijeh Petri Težak za žensku ulogu u predstavi Claudija Gnomusa,Besplatni Wi-Fi u režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta iz Zadra; 2017. Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju žensku ulogu  ( Jasna Ančić )u predstavi – prema motivima E.Albee, Marriage play – Matjaž Latin, Ostavljam te u režiji Matjaž Latina; 2017., za žensku ulogu ( Jasni Ančić )u predstavi – prema E. Albee, Marriage play, – Ostavljam te u režiji Matjaž Latina na VI Bobijevim danima smijeha  u Histrionima te 2018. god.,Nagrada Grada Zadra Jasni Ančić za životno djelo.

Odlukom Gradskog vijeća dana 19. studenog 2009. Hrvatska kazališna kuća Zadar mijenja ime u Hrvatsko narodno kazalište Zadar i 10. prosinca upisom u Trgovački sud dobiva rješenje o promjeni naziva ustanove.

Zadarsko kazalište od samog nastanka pružalo je tehničku podršku Glazbenim večerima u Sv. Donatu, međunarodnom festivalu kojeg je 1961. osnovao Pavle Dešpalj, dok je program kreirala Koncertna direkcija Zagreb,a realizirao Koncertni ured Zadar. Godine 2001. Glazbene večeri u Sv. Donatu kao i Koncertna sezona (također do tada u realizaciji Koncertnog ureda Zadar) organizacijski i produkcijski postaju dio HNK Zadar, te konačno 2015.Koncertni ured Zadar postaje samostalna javna ustanova u kulturi koja pored redovnih koncerata realizira također  program Glazbenih večeri u Sv. Donatu i Međunarodno natjecanje zborova.

Program HNK Zadar danas se sastoji od dramske pretplate ( vlastita produkcija/ koprodukcija i gostujuće predstave ), programa izvan pretplate (produkcije Glumačke radionice HNK Zadar i ostali programi u organizaciji drugih nositelja) u trajanju od listopada do lipnja te Zadarskog kazališnog ljeta u trajanju od konca lipnja do početka kolovoza.

Programe HNK Zadar (ljetne i zimske) tijekom kalendarske godine posjeti trideset tisuća posjetitelja te je ukupna posjećenost svih programa oko 85 %.