About this listing

Gradske zidine pod zaštitom UNESCO-a

Zadar je jedan od onih europskih povijesnih gradova čiji je identitet vezan uz UNESCO svjetsku baštinu. Njegove gradske zidine bile su neosvojive i stoljećima su ga branile od osvajača te pružale sigurno utočište njegovim stanovnicima, a danas su omiljeno šetalište putnicima iz cijelog svijeta.

Od 2017. godine odlukom UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, Bedemi zadarskih pobuna ili znamenite gradske zidine koje u Zadru još zovu Muraj, nalaze se na Popisu svjetske baštine kao dio kulturnog dobra. Godine 2020. bedemi su obnovljeni i prostorno revitalizirani uz pomoć sredstava Europske zajednice. Sagrađeni su u 12. i 13. stoljeću i ojačani u 16. stoljeću za potrebe obrane Mletaka od turskih osvajača. Bedemi zadarskih pobuna dobili su ime prema jedanaest buna koje su Zadrani podizali protiv vlasti Mletačke Republike tijekom stoljeća.

Kopnena vrata srednjovjekovnog Zadra izgrađena su 1543. godine i još uvijek odišu istom mistikom i strahopoštovanjem. Podignuta su visoko iznad razine mora s isklesanim likom Svetog Krševana na konju te lavom Svetog Marka, grbom i simbolom Mletačke Republike, pa su vremenom ta vrata postala jedan od najljepših spomenika i remek-djelo renesansne arhitekture.

Između trajektne luke i tržnice nalaze se Morska vrata, poznata i kao vrata svetog Krševana zbog obližnje crkvice posvećene tom zadarskom zaštitniku, a sagrađena su 1573. godine u čast pobjede kršćanske vojske nad vojskom Osmanskog Carstva u Lepantu. Vrata oblikuju ugrađeni dijelovi rimskog slavoluka koji je Melia Aniana, nekadašnja Rimljanka iz Zadra, podignula u spomen svojemu suprugu.

U neposrednoj blizini mosta na sjevernoj strani nalaze se neorenesansna Nova vrata, koja su probijena za vrijeme okupacijske talijanske vlasti u Zadru. Nova vrata vode na Narodni trg i Kalelargu, pa predstavljaju novi najvažniji ulaz u gradsku jezgru. Do gradske tržnice vode Vrata Svetog Roka u čijoj su se blizini u srednjovjekovlju nalazila Vrata Svete Marije.