Sveučilište u Dubrovniku

About this listing

Povijest visokog obrazovanja i znanstveno-istraživački rad

Povijest visokog obrazovanja i znanstveno-istraživački rad u Dubrovniku započinju u dalekoj prošlosti. Posebno se to odnosi na pomorske, društvene i prirodne znanosti. Tako je Dubrovčanin Beno Kotruljević 1458. godine napisao četiri knjige „O trgovini i o savršenom trgovcu“ (tiskane tek 1573. godine u Veneciji), što je prvo djelo takve vrste uopće, dok je Nikola Sagroević, također državljanin nekadašnje Dubrovačke Republike (Respublica Ragusii, 1358. – 1815.), bio prvi Hrvat koji je napisao knjigu o navigaciji (tiskana 1574.). Jezuiti su 1624. godine osnovali „Collegium Rhagusinum“, a 1654. godine Senat Dubrovačke Republike proglasio ga je javnim visokim učilištem na kojemu se izučavala umjetnost i prirodne znanosti. Tu se obrazovao i Ruđer Bošković, najpoznatiji hrvatski znanstvenik i osnivač dinamičke atomske teorije, radi odlaska na doktorske studije u Rim. Godine 1793. Senat Dubrovačke Republike dopustio je mladim plemićima studirati navigaciju i trgovinu te primijeniti stručno znanje u izvanjadranskoj plovidbi.

Collegium Rhagusinum

Collegium Rhagusinum preteča je svekolikog suvremenog dubrovačkog visokog obrazovanja. Osnivanjem Pomorskog fakulteta, a zatim Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu, započinje novo razdoblje suvremenog obrazovanja u Dubrovniku. Takvo visoko obrazovanje u Dubrovniku prolazilo je različite faze, uspone i padove, ali je uvijek ostajala želja i upornost da ovaj Grad sačuva svoj identitet i u tom području.

Kad je 1994. godine Sabor Republike Hrvatske donio novi Zakon o visokim učilištima, kojim se uvode dva odvojena smjera u visokom obrazovanju: jedan znanstveni, tj. sveučilišni, a drugi stručni, tj. veleučilišni, bilo je jasno da se Zakon neće lako primijeniti u praksi. Jer sve novo uvijek potiče otpore.

Prepoznavši sve prednosti stručnog studija koji sasvim opipljivo unosi elemente zapadnoeuropskog obrazovanja u visokoškolski sustav države Hrvatske, na tadašnjem Pomorskom fakultetu u Dubrovniku prihvaćen je taj izazov i započele su aktivnosti za osnutak Veleučilišta. Iako put nije bio ni gladak ni brz, ipak je nakon dvije godine osnovano Veleučilište u Dubrovniku – Collegium Ragusinum, prvo javno veleučilište u Hrvatskoj, i to odlukom Vlade Republike Hrvatske dana 12. prosinca 1996. Ono je nastalo na temeljima visokog obrazovanja pomoraca u Dubrovniku koje započinje 1959. godine kad je osnovana Viša pomorska škola. Ta je viša škola 1984. godine postala Pomorski fakultet u Dubrovniku, i on je sve do osnivanja Veleučilišta u Dubrovniku bio u sastavu Sveučilišta u Splitu.

Teze za raspravu o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku

Želeći još više promovirati ulogu visokog obrazovanja i znanosti u Dubrovniku u duhu potpisane Povelje DISEC (Dubrovnik International Science and Education Centre), Veleučilište je još u siječnju 2001. godine izradilo Teze za raspravu o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku.

Ocijenivši da su se u Dubrovniku stvorile osnovne pretpostavke za moguće osnivanje Sveučilišta, rektorat Veleučilišta u Dubrovniku pokrenuo je aktivnosti za izradu vizije razvitka visokog obrazovanja i znanosti u Dubrovniku. Na temelju ponuđenih teza i u suradnji s predstavnicima Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, izrađen je Elaborat za osnivanje Sveučilišta u Dubrovniku.

Elaborat je dobio veliku podršku društvene zajednice i referentnih ustanova, a pozitivno ga je ocijenilo i Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu. Na prijedlog Ministarstva znanosti i tehnologije Vlada Republike Hrvatske jednoglasno je podržala prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku a Sabor Republike Hrvatske jednoglasno ga je donio 1. listopada 2003.

Trgovački sud u Dubrovniku upisao je 16. prosinca 2003. Sveučilište u Dubrovniku u sudski registar, pa je otada ono steklo svoju pravnu osobnost. Osnivanje Sveučilišta u Dubrovniku kruna je dugogodišnjeg napora pojedinaca i ustanova koje su sustavno razvijale visoko obrazovanje u Dubrovniku.

Sveučilište u Dubrovniku ima šest odjela:

Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Pomorski odjel, Odjel za elektrotehniku i računarstvo, Odjel za akvakulturu, Odjel za komunikologiju, Odjel za umjetnost i restauraciju, i studije izvan Odjela – preddiplomski sveučilišni studij Povijest Jadrana i Mediterana, stručni preddiplomski studij Sestrinstvo i specijalistički diplomski stručni studij Kliničko sestrinstvo.

Na njima se izvodi četrnaest trogodišnjih sveučilišnih preddiplomskih studija, tri trogodišnja stručna preddiplomska studija, dvanaest dvogodišnjih sveučilišnih diplomskih studija, dva dvogodišnja stručna diplomska studija, jedan poslijediplomski specijalistički studij i pet međusveučilišnih poslijediplomskih (doktorskih) studija. Novost je i Master Double Degree program Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i studija ekonomije i marketinga Sveučilišta u Palermu, koji je s izvedbom započeo akademske 2016./2017. U sastavu Sveučilišta je i Institut za more i priobalje i Zavod za mediteranske kulture, a izvaninstitucionalno je povezan i Studentski centar.