Tradicionalne samoborske delicije

Jedan od onih gradova u koji ćete se nakon prvog posjeta iznova vraćati, sigurno je Samobor.
Grad je to koji ima zaista štošta za ponuditi, od romantičnih šetnji do kultnih punktova i najpoznatijih samoborskih kremšnita. Samobor vrijedi posjetiti samo radi nje, ali ona nije sve što samoborska gastronomija ima u ponudi.

Cijeli grad odiše nevjerojatnim mirisima hrane po kojoj je Samobor široko poznat – češnofke, bermet, kremšnite, kotleti, krafne.. Za vas smo odvojili gastronomske užitke koje morate probati!

Samoborske kremšnite

Kada vam netko spomene Samobor, ono što vam prvo padne na pamet sigurno su kremšnite.
Samoborska je kremšnita, prenošenjem umijeća, tradicije slastičarskog obrta i prakse, dobila status nematerijalnog kulturnog dobra te je zaštićena kao autohtoni samoborski odnosno hrvatski brend.

Kremšnite su se u Samoboru počele raditi prije sto godina, ali su tada uvjeti bili drugačiji. Nije bilo frižidera pa su se uvijek posluživale i jele tople po čemu su i poznate. Danas gosti mogu sami izabrati žele li jesti tople ili hladne, dok neki čekaju kipuće kremšnite.

Ako negdje na središnjem samoborskom trgu ugledate red ljudi, velika je vjerojatnost da se radi o redu za kremšnite jer ih mnogi žele ponijeti kući. Osim što je specifična u pripremi i po okusu, ipak posebnost leži i u samoborskom ambijentu stoga vam preporučujemo da posjetite slastičarnicu „U prolazu“ ili „Kavanu Livadić“ koji su nositelji nematerijalnog kulturnog dobra. Kremšnite se ovdje i dalje pripremaju prema tradicionalnoj recepturi „oca samoborske kremšnite“ Đure Lukačića.

Kako joj se tepa u Samoboru, „kraljica kolača“ s razlogom je njegov najpoznatiji proizvod. Njenoj laganoj žućkastoj kremi i prhkom tijestu nije lako odoljeti.

Samoborske fašničke krafne

Kada ne pričamo o gastronomiji, prva asocijacija na grad Samobor sigurno je Fašnik – tradicionalna pokladna manifestacija, a prva gastronomska asocijacija na Fašnik za mnoge su upravo krafne.

Samoborska krafna je kolač od dizanog tijesta prženog u ulju, a po želji se puni čokoladom ili pekmezom prekriven šećerom u prahu.

Ono što samoborske krafne čini različitima od ostalih je ambijent u kojem se konzumiraju. Zaista je poseban doživljaj u Samoboru, pod maskama i u dobrom društvu fašničkih likova jesti krafne.

Samoborski kotlet

U današnje vrijeme postoji mnogo različitih recepata i načina pripreme kotleta, ali se samoborski kotlet razlikuje po jednom, vrlo važnom, detalju – tradicionalnom umaku od češnjaka.
U odnosu na prijašnja vremena, priprema ovog jela dosta se promijenila, ali u Samoboru možete probati onaj pravi. Prepoznatljivost je ostala upravo zahvaljujući umaku.

Kao i kod ostalih slatkih i slanih jela, u samoborskim restoranima šefovi brižljivo čuvaju stare recepte, a razlikuju se po detaljima oko pripreme mesa i čuvanja njegovih sokova.

Ipak, krajnji je rezultat jelo kojem je teško odoljeti, jelo zbog kojeg ljudi rado dolaze na objed u Samobor i okolicu.

Samoborski bermet i muštarda

Samobor nije poznat samo po jelima, tu je i profinjeni aperitiv koji je neizostavan dio samoborske gastronomske tradicije. Poslužuje se kao početak slijeda ili kao piće za opuštanje u dobrom društvu.

Bermet se radi od crvenog vina i odabranih sastojaka voća i trava, no iako su sastojci svima dobro poznati, način pripreme je specifičan za svaku obitelj koja ga proizvodi. Samoborski bermeti variraju po gorčini odnosno slatkoći pa ćete tako u jednom dijeli Samobora piti malo slađu, a u drugom gorču sortu. Iako drugačije, sve su zaista jednako dobre.

Ovdje je tradicionalna i proizvodnja muštarde. Proizvodi se od sjemena gorušice uz dodatak slatkog mošta i ostalih sastojaka od kojih nastaje pikantni čvrsti umak koji se može koristiti uz govedinu i češnofke.

Samoborska salama i češnofka

Samoborski kraj je pun vrhunskih proizvoda, a samoborske salame i češnofke već više od stoljeća prenose dobar glas o gradu Samoboru što ga čini sve privlačnijim gastronomskim i turističkim odredištem. Receptura samoborske salame i češnofke generacijama se dorađivala, a suvremena metoda proizvodnje omogućila je put do stolova današnjih gurmana.

Salama je blagog okusa uz vrlo malo ljutine, a možete birati između salama po recepturi iz domaće radinosti jer brojne obitelji i dalje rade salame, između ostalog, kako bi se okušale na Samoborskoj salamijadi ili ćete ipak probati salame profesionalnih proizvođača koji imaju propisanu recepturu jer je samoborska salama zaštićena kao robna marka.

Uz samoborsku salamu vrlo je poznata i češnofka – „mlađa sestra“ salame koja svoj put do općeg priznanja također traži kroz godišnji festival u Samoboru. Češnofka je manje dimenzije, ali to nadoknađuje koncentriranijim okusom.
Članovi udruge Samoborska češnofka uspjeli su zaštititi još jedan tradicionalni samoborski proizvod. Potvrda i rješenje Ministarstva poljoprivrede o zaštiti zemljopisnog podrijetla samoborske češnofke predstavlja vrlo značajan iskorak u brendiranju još jedne domaće autohtone delicije.

Samobor ima dvije važne gastronomske tradicije – mora se ponuditi nešto domaće i tanjur mora biti prepun., a gurmani ovdje već odavno znaju što ih očekuje.