Zavičajni muzej Drenove

About this listing

Zavicajni muzej Drenova zamišljamo kao mjesto ciji povjesnicarski strucni suradnici slijede ideje suvremene historiografije ilustrirane kroz pristupe cetiri generacije legendarne francuske škole simbolizirane casopisom Annales i nizom tzv. kulturalnih povjesnicara. Rijec je o mash up-u heterogenih tendencija koje karakterizira izrazita interdisciplinarnost, pa se u istraživanju koriste antropologija, etnologija, sociologija, ekonomija, filozofija, demografija, psihologija (…). Kao predmet istraživanja smatra se Totalitet društvenih, životnih, ljudskih (…) fenomena na odredenom prostoru. U radovima takvim povjesnicara nikakva slucajnosti nisu teme povijest smrti, suza, stidljivosti, mirisa, histerije, studije izmišljanju turizma i mora, slobodnog vremena, nelagodama jake buke…

Kroz poseban pravac ekohistorije bivaju problematizirani i istraživani odnosi covjeka i okoliša, povijest zagadenog i cistog zraka, pristupa uzgoju biljaka i sl. Pozovimo se na nekolicinu klasika – povjesnicarka Natalie Zemon Davis napisala je Povratak Martina Guerrea i Putovanja jednog lukavca: musliman izmedu svjetova u 16. stoljecu kroz koje je na jedinstven nacin istražila i prezentirala religijske identitete i povijest svakodnevice, Carlo Ginzburg proslavio se djelom Sir i crvi u kojoj se zapitao o znanjima i ucenju jednog obicnog seljaka 16. stoljeca, Peter Gay kroz biografiju slavnog psihologa “Freud: A Life for Our Time” ilustrirao je istraživacki pristup povijesti koji i sam koristi spoznaje psihoanalize… Rijeci Natalie Zemon Davis možda najbolje ilustriraju dio povjesnicarskih tendencija:

Upravo kao jedan od odgovora na posljednji problem strahovit uzlet bilježi tzv. oralna historiografija kroz koju se istraživanja vrše uz pomoc živih svjedoka cija se sjecanja, dojmovi, mišljenja (…) o starijim povijesnim razdobljima podvrgavaju bilježenju, sustavnom ispitivanju i u konacnici interpretiranju. Jedan od glavnih hrvatskih entuzijasta u svezi ovakvim pristupima povijesti je poznati pulski povjesnicar Miroslav Bertoša koji je istražujuci razlicite istarske teme i sam ilustrirao dio pristupa. Ono što Bertoša zapaža o karakteru lokalne povijesti posebno je zanimljivo za projekte kao što je Zavicajni muzej Drenova: