Mazinski Prijevoj » Kremen

About this listing

Kremen, 1590 m – HPO

Planine Like su krševite i šumovite, a s vrhova se pružaju široki vidici uglavnom prema Velebitu.

Planine obuhvaćene HPO su: Lička Plješivica, najviši vrh Ozeblin (1657m); Kremen, po visini peta planina u Hrvatskoj, nastavlja se južno na Plješivicu, a najviši vrh je Kremen (1590m).

Manja brda koja se nalaze na prostoru između Velebita i Ličke Plješivice su: Zir (850m), na auto cesti Zagreb-Split koji izgleda veoma neobično usred polja; Medveđak (884m) iznad Plitvičkih jezera; Poštak, manja izdvojena planina s malo šume i travnjacima iz kojih izvire kamenje.

Najimpresivnije su prirodne kamene strukture različitih neobičnih oblika za koje se ljudi pitaju kako su tu dospjele. Najzanimljiviji je tzv. Marsovac.

Geolozi objašnjavaju da je kamenje nastalo eolskom erozijom kada je bura brusila kamen i odnosila zrna dolomitnog pijeska, a najtvrđi dijelovi stijene su ostali. Pogotovo je interesantno to što su ti monoliti posađeni usred velikog travnjaka. Najviši vrh Poštaka je istoimeni Poštak (1425m).

Ako se dolazi autocestom Zagreb-Split, istu treba napustiti na čvorištu Gornja ploča i nastaviti vožnju u smjeru Udbine. Na križanju ove pristupne ceste za grad Udbinu i nekadašnje magistralne ceste 1 (Karlovac-Plitvička jezera-Gračac), Treba skrenuti desno na spomenutu magistralnu cestu. Nakon skretanja, vožnju treba nastaviti do mjesta Bruvno, u kojem treba skrenuti na lokalnu cestu koja vodi za Donji Lapac. Na ovom križanju je i putokaz na kojem je istaknuto da do Mazinskog prijevoja treba voziti 7 km. Ova udaljenost, koja je istaknuta na putokazu nije točna, a stvarna udaljenost do polazne točke od ovog skretanja je 5,4 km. Automobil treba parkirati uz cestu odmah nakon skretanja sa asfaltne ceste na makadamski put. To je početna točka ovog planinarskog izleta.

Ako se želi skratiti uspon, automobilom se može nastaviti vožnja po spomenutoj makadamskoj cesti slijedećih 5,3 km, i tu se može parkirati automobil. Na ovoj makadamskoj cesti, na udaljenosti 3,6 km od polazne točke, postavljena je rampa Hrvatskih šuma, koja je otvorena i ne sprječava daljnje prometovanje po njoj za osobna i terenska vozila. Ova makadamska cesta nije u najboljem stanju ali mišljenja smo da se po njoj može doći do skretanja na planinarsku stazu, bez većih poteškoća. Ako se dođe do točke, od koje se ne želi nastaviti dalje zbog loše makadamske ceste, uvijek se može parkirati automobil i nastaviti uspon dalje pješke, jer planinarska markirana staza slijedi ovu makadamsku cestu.

U točki napuštanja makadamske ceste i skretanja na planinarsku stazu, nalazi se izvor vode.

Odmah nakon skretanja započinje dosta oštar uspon uzbrdo, koji u početku vodi preko travnatog proplanka, sa kojeg skreće u visoku bukovu šumu, po kojoj nastavlja dalje u smjeru zapada, sve do izlaska na prijevoj Poljana. U nastavku uspona, sa spomenutog prijevoja, planinarska staza i dalje vodi dosta oštro uzbrdo do izlaska pod stjenoviti greben, nakon kojeg nastavlja izuzetno oštro uzbrdo, pa je zbog veće strmine i klizave podloge, ako se uspon izvodi nakon kišnog ili snježnog vremena, dodatno osiguran tankom sajlom, koja pomaže da se lakše savlada strmina.

Nakon izlaska iz bukove šume, dolazi se na travnati i razgledni greben, po kojem se za 15-tak minuta stiže na vrh.

S vrha se šire prekrasni pogledi na Velebitske vrhove, Liku, Ličko sredogorje, Plješivicu, Ozeblin i planine susjedne BiH. Vrh je označen geodetskim stupom. Na stupu je istaknuto ime i nadmorska visina vrha. Nedaleko od vrha je betonska kocka, koja je možda bila zamišljena kao temeljna ploča neke drugačije oznake ovog vrha, na koju je ugrađena kutija s upisnom knjigom.

Statistika i pregled staze