Jelova Ruja – Visočica (1619 m)

Zobinovac je udaljen 7,1 km od skretanja s D25. Na njemu treba nastaviti ravno uzbrdo, po zavojima. Na jednom lijevom zavoju udaljenom 2,4 km od križanja Zobinovac, ne smije se otići ravno nego nastaviti lijevo a 300-tinjak metara dalje otvorena rampa kroz koju treba proći i nastaviti do prijevoja Ravni Samar koji je ujedno i najviša točka ove makadamske ceste, nalazi se na 1175 m nadmorske visine a udaljena je 10,8 km od skretanja s D25. Sljedeće križanje je udaljeno 14,6 km od D25, a na njemu smjer desno je za Panos, Šugarsku Dulibu i Veliki Stolac a smjer lijevo vodi do lugarnice i devastiranog skloništa Jelova Ruja. Tu treba skrenuti lijevo i parkirati automobil kod devastiranog planinarskog skloništa Jelova Ruja.

Planinarska staza od spomenutog planinarskog skloništa vodi prema istoku, uzbrdo, kroz šumu zvanu Paljevina sve dok ne dođe do raspuća na kojem smjer desno vodi preko Njivice na Stap, a smjer ravno položito obronkom Zelenog vrha (lijevo u dnu ponikve stanovi Marasa paljež) pa Suvom dragom uzbrdo do zaselka zvanog Hajduk.  Nakon ovog zaselka nastavlja desno uz obronak Ražanačkog vrha (1239 m) i dalje kroz Suvu dragu u kojoj zavija lijevo, uzbrdo, obronkom Trošeljeva vrha (1445 m), pod čijim hrptom dolazi do raspuća na kojem se lijevo odvaja staza preko Jurina samara (1375 m) na Golovrke (1368 m), a par koraka dalje desno skreće staza (prema Debelom kuku), što preko Ražanačkog plandišta i Čirjakove drage dolazi na Jasiku. Na spomenutim raspućima ne treba skretati lijevo ni desno nego nastaviti ravno uzbrdo do se dođe na hrbat Trošeljeva vrha. Sa ovog hrpta slijedi spuštanje u travnat dolac Trošeljevac pa kroz šumu uzbrdo do kosnica na vrhu Ravnog samara, nakon kojeg slijedi uspon kroz Krivi gaj do obnovljenog planinarskog skloništa Gajtanov dom, pored kojeg je očišćena i obnovljena gusterna u kojoj sada voda zadovoljava visoke standarde pitkosti.

Od planinarskog skloništa prekrasan je pogled na travnate obronke i vršni dio Visočice iako se ne vidi i sam vrh koji se nalazi sakriven nešto istočnije. Planinarska staza se najprije oštro uspinje, a nakon toga nešto položenije južnom padinom prve vršne glavice, pa ponovno oštar uspon na drugu glavicu, s koje se konačno otvara pogled na sam vrh.

Visočica (1.619 m) iako ne najviši jedan je od planinarima najdražih vrhova Velebita, istaknut vrh osovljen nad strmom ličkom padinom Velebita. Zahvaljujući svojem položaju jedan od najljepših vidikovaca na cijelom Velebitu i bez sumnje najljepši vidikovac s kojeg se pruža pogled na Liku te se vidi gotovo cijeli Velebit sa svojim vrhovima od Zavižana do Crnopca.

Statistika i pregled staze

Vrijeme trajanja:

03 h 47 min

Visina polazišta:

985 m

Visina odredišta:

1611 m

Minimalna visina:

949 m

Maksimalna visina:

1615 m

Uk. vis. raz. uspona:

980 m

Uk. vis. raz. silaska:

355 m

Ukupna duljina:

7.8 km

Prosječni nagib:

20 %

Utrošak energije:

8009 kJ

Zahtjevnost staze:

Srednje teška

Markacija staze:

Dobra

Tip aktivnosti:

Planinarenje
Sezone:

Zima
Proljeće
Ljeto
Jesen