Crni Lug-Markov Brlog-Medvjeđa Vrata-Schlosserov Dom-Veliki Risnjak

About this listing

Risnjak » Vrh, 1528 m – HPO

Planinski masiv Risnjak spada u planine Dinarskog gorja a sastoji se od više planinskih vrhova i spada u najljepše hrvatske planine. Bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta vidljivo je na svakom koraku.

Planina je dobila ime po risu, koji obitava u njezinim šumama. Pod Risnjakom izvire rijeka Kupa, jedna od najčišćih rijeka u Republici Hrvatskoj.

Masiv Risnjaka bjelinom svojih stijena, dominantno se izdignuo nad zelenilom goranskih šuma. On je u naravi kameniti greben, bez ikakvog raslinja. Označen je zabijenim čeličnim volanom u stijenu. Neposredno pod vršnom stijenom je metalni tuljac s upisnom knjigom i žig ubetoniran u kamen.

Pogled s vrha ostavlja posjetitelja bez daha. Otvoren je na sve strane i jednako lijep u svim smjerovima. Ovi prekrasni vidici koji se pružaju sa 1528 m nadmorske visine na Kvarnerski zaljev, Istru i Julijske Alpe u susjednu Sloveniju, ostat će trajno u sjećanju svakog posjetitelja.

Autocestu Zagreb Rijeka treba napustiti na čvoru Delnice. Nakon prolaska naplatnih kućica i izlaska na staru cestu Zagreb Rijeka, treba skrenuti desno u smjeru Delnica i neposredno prije ulaska u Delnice, prema putokazu, skrenuti lijevo u smjeru Čabra. U mjestu Crni Lug, na smjerokazu za NP Risnjak, treba skrenuti lijevo i voziti do upravne zgrade NP Risnjak. Na parkiralištu ispred spomenute upravne zgrade je parkiralište, koje je početna točka ovog planinarskog izleta.

Sa parkirališta treba krenuti prema kiosku za prodaju karata, proći pored njega i nastaviti dalje po poučnoj stazi Leska. Prva 1,2 km od parkirališta pješači se po poučno stazi Leska, po asfaltnoj cesti. Narednih 800 m nastavlja se i dalje po asfaltnoj cesti, sve do početka uspona po makadamskom putu. Ovaj dio planinarske staze, koji vodi po asfaltnoj cesti, ne dobiva gotovo ništa na nadmorskoj visini.

U nastavku uspona, planinarska staza vodi po napuštenom šumarijskom putu, koji je sada pretvoren u pješačku stazu, koja je lijepo položena i ne pretjerano zahtjevna šetnica.

Na puno mjesta, na ovom dijelu uspona, izgrađena su odmorišta na kojima se može predahnuti.

I na ovom usponu vidljivi su ostaci prirodne katastrofe, koju je izazvala ledena kiša od prije nekoliko godina. Pješačka staza je pročišćena od prevrnuti stabala, koja više ne predstavlja nikakvu smetnju pri usponu.

Negdje na pola uspona do Medvjeđih vrata, prolazi se pored odmorišta poznatog kao „Markov brlog“.

Toponim ovog mjesta nosi ime po čovjeku iz Hriba kraj Gerova, a zvao se Marko Turk. Nakon smrti njegove druge žene povukao se u šume Risnjaka gdje je još dugo godina živio pustinjačkim traperskim životom bogatim zanimljivim događajima. Može se isprva pomisliti da je Marko bio šumski radnik koji se bavio izradom dužica ili ugljenarenjem, ili drugim tipičnim poslom svog vremena, ali on je živio na posve drugi način. U šumama podna Risnjaka sagradio je sebi bajtu (kolibu), u kojoj je živio gotovo cijele godine. Živeći tako povezan s prirodom, pripitomio je medvjeda. Brzo se priča o Marku pročula a ljudi su ovaj lokalitet prozvali Marku brlog.

Od Medvjeđi vrata pa do Schlossera ovog doma vodi građena pješačka staza, jako lijepo je položena i također nije naporna za savladavanje. Ovaj dio uspona je i dio poučne staze koja vodi od ulaza Vilje do Schlosserovog doma. Izlaskom na prijevoj, pješačka staza se blago spušta u manju depresiju nakon koje slijedi kratak uspon do spomenutog planinarskog doma.

Od planinarskog doma, planinarska staza vodi vrlo oštro uzbrdo, najprije kroz klekovinu, zatim oštro uz kamenjar koji je osiguran sajlama sve do samog kamenitog vrha. Njegova kamenita vizura je prepoznatljiva u pejzažu.

Vrh je označen metalnom šipkom na koju je zavaren metalni volan a ugrađena je u vršni kamen. Žig je ugrađen u kamen neposredno ispod vršnog kamena. Tu je i metalni tuljak s upisnom knjigom.

Vidik s vrha otvoren je na sve strane. Dobro se vide Riječki zaljev, Krk, Učka, Ćićarija, Snježnik, slovenski Snežnik, Lokvarsko jezero, Bjelolasica, Velebit.

Statistika i pregled staze